Alergija na hladnoću spada u najčešće alergije. Izazvana je djelovanjem hladnih predmeta, vode ili vetra. Tipična je pojava na mjestima koja su najviše izložena hladnoći – lice, ruke, noge.

Procjenjuje se da od preosjetljivosti na hladnoću pati oko 5% alergičnih osoba, a obično se javlja u mlađem uzrastu.

Oprez za vrijeme ljetnjeg kupanja

Alergija na hladnu vodu se često prvi put primijeti pri ulaženju u hladnu vodu, a kod naglog ulaženja ili skoka u hladnu vodu može se razviti i najteži oblik alergijske reakcije – anafilaktički šok, koji može završiti i smrtonosno ako se odmah ne pruži pomoć. Kad nastane alergija može se javiti oticanje usana, očiju, ušiju, nosa, čela ili čak cijele glave. Mogući su plihovi po cijelom tijelu i smetnje u disanju, pa i anafilatički šok. Anafilaktički šok se najčešće događa pri naglom ulaženju ili skoku u hladnu vodu, pa na oprezu treba biti i ljeti. Oni koji na hladnoću ne reagiraju burnije od crvenila, laganog osipa i svrbeža često godinama ne prepoznaju da je riječ o alergiji.

Simptomi

Simptomi nastaju vrlo brzo, već nakon nekoliko minuta izlaganja izvoru hladnoće. No, brzo se i povuku čim se osoba utopli. Najviše su izražene u zimskom periodu, što alergičnim osobama ponekad onemogućava normalan život, odlazak na posao i sl. Potrebno je izbjegavati kontakt sa hladnim predmetima, hladnom vodom i ledom što je više moguće. To je u zimskom vremenu vrlo teško, ali se alergične osobe ponekad moraju odreći zimskih radosti poput skijanja, grudvanja ili sankanja. Ne smije se konzumirati hrana, piće ili sladoled direktno iz frižidera. Naime, kod uzimanja hladne hrane ili pića može se razviti otok usana, jezika, grla ili jednjaka, što takođe može ugroziti bolesnika.

Prevencija i liječenje

Pored izbjegavanja hladnoće, kod ovog oblika alergije prilično dobro djeluju antihistaminici, jer se ipak najviše oslobađa histamin. U generalizovanim oblicima dolazi u obzir i kraće davanje kortikosteroida u injekcijama, a kod anafilaktičnog šoka klasična anti-šok terapija. Ako osjetite nešto od ovih simptoma obaveno se javite ljekaru, on će vam dati odgovarajuću terapiju.

Ponekad se bolesniku preporučuje da terapiju, naročito zimi, reguliše prema aktivnostima, odnosno da lijek uzme oko pola sata prije izlaska na hladnoću uz obvezno utopljavanje. Za zaštitu od hladnoće namažite lice i ruke nekom od krema za zimske uslove, koristite balzam za usta pre izlaska iz kuće, nosite šal, kapu i obavezno tople rukavice, tople čarape. Iako pokrivena odjećom, unutrašnja strana butina može biti veoma osjetljiva na hladnoću.