Grupa britanskih istraživača objavila je članak u jednom od najutcajnijih časopisa o internoj medicini “BMJ”, u kome dovode u pitanje dosadašnju praksu propisivanja i uzimanja antibiotika, piše BBC. Važeća praksa nalaže da antibiotici treba da se piju tačno onoliko dugo koliko traje terapija.

Istraživači, naime, tvrde da ne postoji dovoljno dokaza koji bi potvrdili tezu da se prestankom uzimanja antibiotika prije završetka tretmana izgrađuje otpornost na antibiotike.

Umjesto toga, istraživači tvrde da bi trebalo detaljnije ispitati druge strategije uzimanja antibiotika, kao što je recimo prestanak uzimanja kada pacijent počne da se osjećaju bolje. Ljekari opšte prakse, sa druge strane, podstiču ljude da ne mijenjaju ponašanje posle samo jedne studije.

Istraživači su, u komentaru objavljenom u “BMJ”-u, utvrdili da je smanjenje upotrebe antibiotika ključni korak u borbi protiv sve većeg problema otpornosti na antibiotike.

Profesor Martin Levelin sa Medicinskog fakulteta Brajtona i Saseksa i njegovi kolege autori u članku su argumentovali da nepotrebno dugo uzimanje antibiotika povećava rizik razvijanja otpornosti.

Levelin sugeriše da su se tradicionalno dugotrajne terapije antibioticima temeljile na ideji da bi otpornost mogla da se razvije ako se lijek ne bi uzimao tokom dugog perioda i ako se infekcija ne bi u potpunosti izliječila.

Levelin tvrdi da raste broj dokaza koji ukazuju da se terapijama antibioticima u trajanju od tri do pet dana može jednako dobro izliječiti većina oboljenja. On priznaje da postoji nekoliko izuzetaka, kao što su propisivanje samo jedne vrste antibiotika za liječenje tuberkuloze i infekcije HIV-om. U tim situacijama otpornost na antibiotike često se razvija veoma brzo.

Istraživači tvrde da je terapiju antibioticima potrebno prilagođavati svakoj osobi i infekciji. U članku takođe piše da bolnice iz dana u dan revidiraju potrebe za antibioticima i da se sve više propisuju kraće terapije.

Studija, međutim, dovodi u pitanje prestajanje uzimanja antibiotika kada se pacijent osjeća bolje jer nisu svi pacijenti u mogućnosti da idu na svakodnevne kontrole u bolnicu. Takođe, prihvataju da ovu ideju o kraćim terapijama treba dodatno istražiti.

Profesorka Helen Stouks – Lampard, čelnica udruženja ljekara opšte prakse Velike Britanije, tvrdi da je važno uzeti u obzir nove dokaze, ali da ne može da “podstakne promjenu ponašanja na osnovu jedne studije”. Ona dodaje da se antibiotici ne prepisuju nasumce već da da se daju u zavisnosti od konkretnih bolesti i da terapije u mnogim slučajevima ne traju dugo.

“Zabrinjava nas koncept prestanka uzimanja antibiotika usred trajanja terapije ako se pacijent osjeća bolje, jer to ne znači da je infekcija uništena. Važno je da se pacijentima šalju jasne poruke, a uputstvo da se terapija antibioticima završi je dobro poznato”, zaključila je doktorka Stouks – Lampard.

Istovremeno, portprol Kraljevskog udruženja farmaceuta Kieran Hend smatra da je članak u BMJ-u vežen, jer se njima pokreće debata o liječenju antibioticima.

“Istraživači su rekli da je potrebno dodatno istraživanje prije nego što pacijentima može da se kaže da prestanu da uzimaju antibiotike ako počnu da se osjećaju bolje”, rekao je on.

“Idealno bi bilo kada bi se u budućnosti utvrdilo koliko tačno treba da traje liječenje pojedinih bolesti.” 

Izvršna agencija Ministarstva zdravlja Velike Britanije navodi da pacijenti treba da nastave da slijede uputstva svojih ljekara kada je riječ o uzimanju antibiotika, prenosi Jutarnji dnevnik.

Related Post

Ostavi komentar