Otpornost bakterija na antibiotike problemje kojije već dostigao zabrinjavajuće dimenzije, a prema procjenama stručnjaka mikrobi imuni na ljekove u narednih trideset godina biće dominantan uzrok umiranja,jači od kancera, srčanih i drugih oboljenja, piše Pobjeda.

Problem je globalan, a ne indivudualan. Svjetska zdravstvena organizacija i Evropska komisija uložile su više od milijarde eura na stvaranje globalne mreže čiji je cilj sprečavan je MRM infekcija (infekcija uzrokovanim multirezistentnim mikrobima). Oni smatraju da je veća opasnost za Evropsku uniju od MRM nego od terorizma i drugih globalnih prijetnji”, ističe prof. dr Ljiljana Gojković-Bukarica, klinički farmakolog iz KBC ,,Dr Dragiša Mišović“ u Beogradu.

Ona upozorava da su multirezistentni mikrobi (bakterije otporne na više vrsta antibiotika) prisutni su svuda oko nas, u i van bolničkih okvira.

Kakav je lanac ovih infekcija? Životinje na farmama sa hranom uzimaju antibiotike (npr. tetracikline, hinolone). U njihovom organizmu se stvaraju MRM, pa putem stolice oni stižu u zemljište i biljke kojima se možda hranimo. Takođe, uzima se i meso koje pri nedovoljnoj termičkoj obradi nosi MRM. Ovi mikrobi se prenose sa čovjeka na čovjeka i putem prljavih ruku i nedovoljne higijene”, kaže Gojković-Bukarica.

Ona pojašnjava da se ove vrste rezistentnih mikroba nalaze i u bolnicama i to svuda, od podova, kreveta, opreme, na bolničkom osoblju i pacijentima.

Zbog nedovoljne higijene, a naročito ruku one se prenose na pacijente koji onda obolijevaju od teških bolničkih infekcija. O higijeni mora da brine bolničko osoblje, ali i bolesnici moraju da vode računa o svojoj higijeni ako su to u mogućnosti. Svi moramo biti svjesni prisustva MRM u svakom trenutku našeg boravka u bolnicama”.

Prema njenim riječima, antibiotici su glavni uzrok pojave MRM.

Prekomjerna primjena antibiotika i njihova pogrešna primjena (pogrešna doza, dozni interval, izbor antibiotika i dr.) vodi u nestanak naših ,,dobrih“ bakterija i pojavu MRM. U razvijenim zemljama EU se kontroliše potrošnja antibiotika i navike u propisivanju te vrste ljekova. Na snazi je restriktivna politika prema antibioticima. Postoje nacionalni programi za upravljanje antibioticima (ASP). U našim zemljama još nema nacionalnih programa, već su aktivnosti sporadične i nijesu uvezane u jedinstvenu nacionalnu strategiju za borbu protiv MRM”, kaže sagovornica Pobjede.

Prema njenim riječima, infekcije uzrokovane multirezistentnim mikroorganizmima ili takozvanim ,,superbakterijama“ često ne reaguju na konvencionalnu terapiju i rezultiraju dužim trajanjem bolesti i većim rizikom od smrtnih ishoda.

Godišnje, na primjer, oko 440.000 novih slučajeva tuberkuloze rezistentne na više ljekova uzrokuje najmanje 150.000 smrtnih slučajeva. Sa druge strane, bolničke infekcije, takozvana ,,velika četvorka“ (infekcije operativnog mjesta, pneumonija, infekcije krvi i urinarnog trakta) svakodnevno uzimaju veliki danak u smrnosti, liječenju i uvećanim troškovima. Neki podaci govore da SAD bilježe dva miliona bolničkih infekcija godišnje, a 80.000 završi letalno. U EU je zabilježeno pet miliona bolničkih infekcija, a 50.000 završi smrću. U ovom momentu u svijetu 1,4 miliona bolesnika ima neku bolničku infekciju, a najviše u jedinicama intenzivne njege. Uzročnici tih infekcija su u 70 odsto slučajeva MRM, čak i u razvijenim zemljama”, upozorava dr Gojković-Bukarica.

Related Post

Ostavi komentar