Kad se jednom povredi kičma i njeni pršljenovi, prvobitno zdravo stanje ne može više da se vrati, samo se sprečavaju dalja oštećenja. S toga je od izuzetne važnosti poznavati osnovne pojmove kičmenog stuba, nosioca cijelog tijela. Povreda ili slabljenje kičmenog diskursa naziva se diskus hernija.

Stručan termin koji se u medicini koristi kada nastane oštećenje diska koji se nalazi između kičmenih pršljenova jeste diskus hernija.

Kičmeni stub se može povrijediti tokom svakodnevih aktivnosti, takozvanim mikrotraumama. Čovjek ima 33 do 34 kičmena pršljena, a između pršljenova se nalaze diskovi koji imaju ulogu amortizera da bi kičma mogla da balansira i bude savitljiva. Kada dođe do pomjeranja diskusa iz međupršljenskog prostora javlja se uklještenje nervnog korijena. Diskusi su hrskavice koje se sastoje od želastinaste mase i malim nezgodnim pokretom mogu biti zgnječeni, a često se kaže i iscurio je disk, jer je disk oblika sličan krofnama. Neki ljekari ovu pojavu slikovito objašnjavaju, kao kada pritisnete krofnu pa iscuri džem tako nastaje i diskus hernija.

Iako je naša kičma savitljiva i elastična, jednom ugnječen i povređen disk vremenom postaje još oštećeniji, te se ne može više vratiti u prvobitno anatommsko stanje, tj. položaj.

Sa jedne strane diskus hernija može izavati bol i pritisak na živac, al sa druge strane ima dosta slučajeva kad pacijenti ne osjećaju bol i pored toga što imaju oštećenje diska i tek posle dugog perioda se obraćaju svom ljekaru. Ipak je za utjehu da samo u retkim situacijama se diskus hernija mora operisati.

SIMPTOMI

U većini slučajeva diskus hernija se manifestuje kao bol u donjem (lumbalnom) dijelu kičme i u vratnom dijelu.

Dijagnoza se vrši pomoću magnetne rezonance, skenera ili rendgena. Diskus hernija može biti bez smetnji, bezbolna i tupa, al i dosta neprijatna i veoma bolna.

Lumbalni dio kičme, diskusi između četvrtog (L4) i petog (L5), te petog lumbalnog i prvog sakralnog (krsnog) pršljena (S1) se najčešće degenerišu, s obzirom da donji, salbinski dio kičme trpi najveće opterećenje premda nosi svu težinu tijela.

Bolovi u slabinskom dijelu leđa, utrnulost istog, smetnje kod mokrenja, stolice, potencije kod muškaraca, te smanjena pokretljivost stopala vode se kao osnovni simptomi lumbalne diskus hernije.

Kako starimo sadržaj vode se u diskusima smanjuje, tako sa 80 % vode kod novorođenčadi, pri dubokoj starosti se svede na 70 %. Isto se tako smanjenjem težine i elastičnosti diskusa dobija degeneracija diskusa. Ona nastaje zbog opterećenosti tog dijela kičme tokom života (stalno sjedejnje ili teških fizičkih poslova).

Postoje dvije vrste degeneracije diskusa u slabinskom dijelu: lumbalna diskus hernija i lumbalna spondiloza.

UZROK

Kako se u narodu kaže, uklještenje pršljenova se rijetko dešava kod zdravog diskusa. Pomenuta degeneracija dikusa je skoro uvjek uzrok nastanka diskus hernije.

Izlijetanje diskusa iz ležišta može biti djelimično ili potpuno, što se manifestuje pritiskanjem nervnog korijena u tom dijelu kičmenog stuba, tačnije uklještenjem.

Diskus herniji podliježu kako fizički radnici, tako i svi koji rade sa pognutim i iskrivljenim leđima. Dovoljna je samo mala korekcija u položaju kičme pri ovakvim poslovima da bi se smanjio rizik od uklještenja ili trajnog oštećenja dikusa na kičmi.

LIJEČENJE

Diskus hernija se može izliječiti bez operacije. U većini slučajeva, uz savremenu opremu i veliko iskustvo, operacija nije nužna.

Kod diskus hernije imamo dvije vrste liječenja: konzervativno i operativno koje sledi ukoliko je konzervativna terapija bila neuspješna.

Operaciju je najbolje izvršiti u prva tri mjeseca pošto su se pojavili simptomi, tako će i rezultati zahvata biti efikasniji i uspješniji.

FIYIKALNA TERAPIJA

U dio konzervativne spada i fizikalna terapija.

Kod neprestane i akutne diskus hernije poželjno je mirovanje oko pet dana, prema savjetu ljekara dodatna terapija se vrši sa određenim lijekovima i njihovom redovnom primjenom.

Kako ne biste izazvali kontraindikacije, fizikalnu terapiju isključivo treba primjenjivati u dogovoru sa svojim ljekarom.

Postoje i malo ređi slučajevi kada se prepisuju radikularne blokade na pritisnuti dio nervnog korijena ili epiduralna injekcija direktno u kičmeni kanal sa dozom odgovarajućeg lijeka.

Pored ovih metoda tu je i masaža, terapija zagrijavanjem, alternativne metode liječenja koje su zastupljenije više u svijetu nego kod nas. Takođe i za njihovu primjenu potreban je stručan i školovan terapeut jer u suprotnom i one mogu izazvati komplikacije i kontraindikacije.

BOLOVI ZA VRIJEME SJEDJENJA I SPAVANJA

Bol se najčešće širi duž nogu. Kod lumbalne diskus hernije bol polazi od leđa i završava u stopalima, što dalje dovodi do trnjenja u nogama. Već smo pomenuli da se mogu javiti i bolovi pri mokrenju, pražnjenu debelog crijeva i td. ali oni spadaju u one ređe simptome lumbalne diskus hernije.

Danas kada mnogi ljudi ili na poslu ili van njega pretežno drže svoje tijelo u sjedećem položaju često se dijagnozira oštećenje i uklještenje međupršljenog živca. Na udaru od diskus hernije su službenici, kompijuteraši, vozači jer su statični dok obavljaju svoj posao a pošto kičma trpi najveći pritisak i teret tijela u većoj su opasnosti da ih kičma „izda“ jer joj struktura brže slabi nego kod osoba koje stalno šetaju. Na primjer, šumari imaju najmanje izglede za ovu vrstu oboljenja kičme.

Kao prevencija ljekari savjetuju da se spavanje na stomaku skoro uvjek izbegava. Jer kod sprečavanja nastanka diskus hernije najbitniji je pravilan položaj tijela, kako često kažemo pravilno držanje i tokom dnevnih aktivnosti ali i tokom spavanja.

TRUDNOĆA

Tokom trudnoće se svakako javlja bol u leđima, posebno u pomenutom lumbalnom dijelu. Kako se termin za porođaj približava, kako je beba sve veća i pritisak na karlicu i kičmu samim tim je veći.

Međutim, sve detalje oko diskus hernije slobodno treba ispitati svog ljekara. Ovo posebno važi za trudnice. Ne biste smjeli samovoljno primjenjivati vježbe a kamoli piti lijekove protiv bolova. Tako da je najbolje prvo da se posavjetujete sa svojim ljekarom koji vodi trudnoću.

OPORAVAK I POSLJEDICE NAKON OPERACIJE

Kao i za svaku povredu i liječenje od iste potrebne su određene terapijske metode koje traju u zavisnosti od starosti pacijenta tako i od težine oštećenja nerava.

Ta neurološka oštećenja koja smo već pomenuli (slabost u mišićima, utrnulost i td.) mogu zahtijevati terapiju i do 6 mjeseci. Kod starijih ljudi usljed većeg uklještenja oporavak može trajati i duže.

U svakom slučaju najkorisnije je da se držite uputstva svog neurohirurga.

Što se tiče hirurškog liječenja diskus hernije, takozvane mikrohirurške discektomije i uklanjanja pomerenog diskusa, ona se vrši pomoću operacionog mikroskopa. Takođe, radi što boljeg informisanja o ovoj operaciji, treba znati da se radi pri opštoj anesteziji i traje do jednog sata.

Nakon operacije pacijent ostaje u bolnici oko tri dana, a imajući u vidu da ovaj poduhvat spada u rutinske operacije, nema teških posljedica nakon ovog hirurškog liječenja, te su i komplikacije nakon operacije veoma rijetke.

Prema analizama i komparaciji rezultata posle ove vrste operacije diskus hernija se teško može ponovo pojaviti na istom dijelu kičme.

Takođe, opasnosti od neke vrste paralize ili nemogućnosti rada nakon operacije su apsolutno neopravdane. Operacijom se samo odstranjuje već degenerisani diskus koji je izgubio svoju funkciju.

Da biste na vrijeme spriječili pojavu diskus hernije ili bilo kakvog oboljenja u predjelu kičme, te kako bi ojačali istu, morate prvo ojačati mišiće i trbušne i leđne sa specifično propisanim vježbama od strane ljekara specijaliste. Tačno je da kičma drži naše tijelo ali njen pravilan položaj upravo zavisi od jakih mišića koji čim oslabe kičmeni pršljenovi prvi “zovu u pomoć”.

 

Related Post

Ostavi komentar