Različite vrste alergijskih reakcija sve su češća pojava u dječijem uzrastu. Alergija nastaje kao posljedica izmijenjene regulacije imunskog odgovora kod djece koja imaju urođenu sklonost ka ovom tipu reagovanja. U suštini radi se o posebnoj vrsti zapaljenskog odgovora imuniteta koja za posljedicu ima pojavu promjena koje prepoznajemo kao alergijske manifestacije na različitim tkivima i organima.

Alergijske promjene najčešće se mogu javiti po koži, u respiratornim putevima ili u digestivnim organima. Na kom organu će se pojaviti alergijska reakcija zavisi od vrste izazivača alergije (alergena) i puta kojim se unosi u organizmu.

Alergijske reakcije po koži mogu najčešće biti izazvane ujedom insekta ili direktnim kontaktom sa nekom supstancom koja može da izazove alergijsku senzibilizaciju. Ujed insekta obično izaziva lokalnu alergijsku reakciju na mestu uboda u vidu otoka, crvenila i svrba uz jasno vidljivo samog mjesta uboda. Ovaj vid rekcije može se vidjeti posle uboda komaraca, paukova i sl., ali posebnu pažnju neophodno je posvetiti ubodu pčele i ose. Alergijska reakcija na ujed pčele i ose može biti vrlo burna i ne samo lokalna, već se može javiti i najteži oblik alergije – anafilaktička reakcija, kod srećom malog broja djece koja imaju posebnu urođenu sklonost. Najznačajniji znaci ove teške alergijske komplikacije je pojava otoka očnih kapaka, gornje i donje usne, otežano disanje, što se naziva Quinkeovim edemom i može dovesti do ugušenja zbog otoka larinksa. U ovim situacijama neophodna je hitna ljekarska intervencija. Međutim, u blažim oblicima reakcije na ubod insekta nije potrebno primjenjivati nikakve specifične lekove jer ove promjene se spontano povlače u okviru nekoliko dana, osim kada postoji sekundarna infekcija na mjestu uboda.

Manifestacije po koži, alergija na proteine mlijeka

Po koži se, pak, manifestuju alergijske reakcije velikog broja tzv. nutritivnih alergena koji se unose hranom i nakon pokrenute reakcije dovode do pojava promjena na koži. Ovo je jedan od najčešćih oblika alergijskog reagovanja posebno u periodu odoječeta i malog djeteta. Najčešće se radi o ekcematoznim promjenama po koži koje se manifestuju kao suva, crvena koža, koja postaje zategnuta i svrbi. Promjene po koži mogu biti u vidu pojedinačnih plaža ili slivene i najčešće se viđaju na obrazima, ali se mogu proširiti i po cijelom tijelu. Smatra se da je jedan od najčešćih razloga za pojavu ovih promjena alergija na proteine kravljeg mlijeka, ali i drugi sastojci hrane mogu je pokrenuti. U mnogim slučajevima, na žalost, nije moguće tačno utvrditi koji element iz hrane je pokretač alergijske reakcije tj. ekcematozne promjene javljaju se kao idiopatske. Ipak, poznato je da djeca sklona pojavi ekcema po koži značajno češće oboljevaju i od alergijskih manifestacija respiratornih puteva kasnije u životu. Jagodičasto voće, jaja, riba i druge namirnice ukoliko se djeci daju prije prve godine života mogu dovesti do vrlo burnih alergijskih manifestacija po koži.

Različite namirnice koje se unose hranom, posebno ukoliko se sa njihovim unosom počne prije kraja prve godine života, kada je digestivna sluzokoža propusnija zbog nezrelosti, mogu dovesti do pojave klasičnih digestivnih simptoma nutritivne alergije. Naime, u ovim slučajevima pojavljuju se, nakon unošenja obroka sa namirnicom koja izaziva nepodnošljivost, eksplozivne prolivaste stolice obično izmenjenog izgleda i sadržaja. Ukoliko ovakav poremećaj dovoljno dugo traje može dovesti do značajnih poremećaja u varenju i resorpciji hrane sa posljedičnom pojavom anemije, zaostajanja u težini i drugih simptoma nepravilnog varenja.

Alergijski bronhitis i rinitis

Jedan od najčešćih oblika alergijskog reagovanja su alergijske manifestacije respiratorne sluzokože sa pojavom alergijskog rinitisa ili bronhitisa. Izazivači ove vrste alergijskih reakcija su tzv. inhalatorni alergeni tj.supstance koje se disajnim putevima unose u organizam. Ovaj oblik alergijske reakcije može imati sezonski karakter što znači da se pojavljuju samo u periodu cvjetanja nekih vrsta trava i drveća (obično u proljeće i jesen). Tada se u periodu cvjetanja određene vrste trava obično javlja alergijski rinitis i konjuktivitis sa pojavom čestih napada kijanja i obilnom vodenom sekrecijom iz nosa ili crvenilom i suženjem očiju.

Ipak, najčešći oblik alergijske reakcije disajnih puteva, često sa pojavom ponovljenih napada bronhopstrukcije i otežanog disanja je alergija na grinje. Grinje (Dermatophagoides pteronisimus) su sitni insekti, praktično nevidljivi golim okom u čijem izmetu se nalazi supstanca koja ima izrazito alergijsko djelovanje. Ovaj se insekt nalazi praktično u svim stanovima, a najčešći je alergen kućne prašine. Najčešće se može naći u plišanim igračkama, zavjesama, tepisima, prekrivačima, meblu namještaja što znači da se u kuću unosi zajedno sa stvarima i namještajem. Insekt se može uništiti jedino vrelom parom tako da se u slučaju prisustva ove alergije u djece preporučuje odstranjenje svog namještaja i pokućanstva u kome ovaj insekt može boraviti i opremanje sobe glatkim površinama koje se često mogu brisati vlažnim postupkom. Prisustvo vlage, buđi, duvanskog dima i drugih aerozagađenja takođe često može biti uzročnik razvoja alergijskih manifestacija disajnih puteva.

Related Post

Ostavi komentar