Britanski i italijanski naučnici su napravi prvi korak ka razvoju testa za autizam koji bi mogao da doprinese da se dijagnoza autizma što ranije postavi i započne terapija.

Tim sa Univerziteta Warwick i Univerziteta Bolonja testirao je 38. djece sa autizmom i 31. dijete bez autizma uzrasta 5 do 12 godina. Tragali su za razlikama u uzorcima krvi i urina između ove dvije grupe dece. Ono što su uočili u plazmi djece sa autizmom jesu brojna oštećenja proteina i visoki nivoi oksidacionog markera ditriozina i štetnih završnih produkata glikacije. Studija je upravo objavljena u časopisu Molecular Autism.

Međutim, stručnjaci naglašavaju da sa izvođenjem zaključaka treba biti oprezan i da su ovi testovi još uvjek daleko od upotrebe u kliničkoj praksi.

“Ova studija nam može dati ideju zašto su autistične osobe drugačije. Ali nam ne daje i novu dijagnostičku metodu”, kaže James Cusack, direktor za nauku britanske istraživačke ustanove Autistica.

“Potrebna su dalja istraživanja na većem uzorku i uz postojanje kontrolnih grupa. Studija nam ne govori ni koliko efikasno ova mjerenja mogu da diferenciraju autizam od anksioznosti ADHD sindroma i drugih sličnih stanja”, dodao je on.

Autizam je razvojni poremećaj koji karakteriše slaba ili nikakva socijalna interakcija, što dovodi do brojnih problema u ponašanju poput hiperaktivnosti, anksioznosti i poremećaja govora.

U OKO 30% SLUČAJEVA UZROK AUTIZMA JE GENETSKE PRIRODE, DOK SE U ČAK 70% SLUČAJEVA SMATRA DA JE IZAZVAN KOMBINACIJOM GENETSKIH FAKTORA I FAKTORA SREDINE.

DIJAGNOZA AUTIZMA

Danas, ukoliko se sumnja da dijete ima autizam, ljekari sprovode seriju testova ponašanja za koje je potrebno određeno vrijeme i koji ne moraju dati tačnu dijagnozu. Biološki test, poput testa krvi, bi omogućio značajno bržu i izvjesniju dijagnozu.

Naila Rabbaini, istraživač u studiji i njen ko-autor se nada da će buduća testiranja na većem broju djece, po mogućnosti uzrasta oko 2 godine i mlađe, omogućiti da se otkriju i neki do sada nepoznati uzroci autizma, kao i da se unaprijedi dijagnoza autizma i sam terapijski pristup. “Ovo je oblast koja obećava, ali je pred nama dug put,” kaže dr Max Davie, sa Kraljevskog koledža pedijatrije i dečijeg zdravlja.

“Važno je da ne pretjeramo u entuzijastičnim očekivanjima. Ako se primijeni na većoj populaciji, test će dati i više lažno pozitivnih rezultata, što će stvoriti ogromnu brigu i potencijalnu štetu i jdeci i njihovim porodicama”, zaključuje ona.

Izvor: Pharmamedica.rs

Related Post

Ostavi komentar