Ljeto donosi rizike za one sa visokim krvnim pritiskom, dijabetičare i starije. Evo nekoliko savjeta koji će saniti rizik za oboljele i spriječiti eventualne probleme.

Redovno kontrolišite pritisak  i prilagodite terapiju 

Povišene  temperature “tjeraju” organizam da se prilagodi kako bi se lakše izborio s vrućinom. Zato se pojačano znojimo i dolazi do širenja krvnih sudova, zbog čega može doći i do pada pritiska. Tako ljudi s visokim pritiskom koji koriste određenu terapiju mogu biti u situaciji da im ona ljeti ne odgovara, pogotovo ako su dio terapije diuretici.

Zato je važno redovno mjeriti  i pratiti  pritisak i obavezno se konsultovati  s ljekarom o prilagođavanju  ljekova.

Izbjegavajte visoke temperature 

Ne izlazite napolje  između 9 i 17 sati, kako biste izbjegli izlaganje najvećim vrućinama. Ako baš morate, obucite se  laganije i izbjegavajte da hodate po direktnom suncu.

Svakako izbjegavajte veće napore,  radove oko kuće, bicikliranje ili duže hodanje po velikoj vrućini.

Pijte po malo i kad niste žedni  

Ljeti se znojimo i moramo da nadoknadimo tečnost, no nemojte da čekate dok osjetite žeđ jer tad je već kasno.

Žeđ je znak dehidracije. Piti treba što češće tokom dana, po malo. Najbolji izbor je obična voda ili voda s malo limuna ili kriškom nekog drugog voća (dinja, breskva i slično). Alternativa može biti ohlađeni nezaslađeni čaj.

Oprezno s klimom 

U kući ili na radnom mjestu prilagodite temperaturu prostora tako da vam bude prijatno, no imajte na umu da temperatura u zatvorenom prostoru smije da bude od 6 do 7 stepeni niža u odnosu na spoljašnju. Na primjer,  ako je napolje 34 stepena, u zatvorenom prostoru ne bi smjelo biti ispod 27.

U protivnom, kad izađete iz klimatizovanog prostora, organizam bi mogao da doživi preveliki šok, što može da izazove brojne probleme. Takođe, kad izlazite iz klimatizovanog prostora, nastojte posepeno da se prilagodinte na spoljašnju temperaturu.

Ne ulazite u pregrijani automobil 

Ako je  temperatura 34, automobil se na suncu može zagrijati i do 50 stepeni. Zato se potrudite da parkirate u hladu   ili pokrijte prednje staklo. Takođe, prije nego što sjednete u automobil, otvorite vrata i pustite da se provjetri, kako bi izašao vrući vazduh. Dok putujete, rashladite automobil klimom, ali opet tako da razlike u odnosu na temperaturu okoline ne budu prevelike. Ako putujete duže, stanite barem na kratko svaka dva sata.

Jedite manje, laganije i češće

Masna i teška hrana teško prolazi kroz sistem za varenje, a ljeti je to još izraženije i može bitno da utiče na  to kako se osjećate. Zato je ljeti dobro organizovati  prehranu u više manjih i laganijih obroka, s naglaskom na povrće i voće, s tim da obroke treba i kalorijski prilagoditi. Smanjite unos namirnica prženih u dubokom ulju ili pečenih i slično.

Umjereno s alkoholom 

Pretjerivanje s alkoholom nikad nije dobro, a ljeti posebno može dovesti do brojnih štetnih posljedica, pa  treba biti oprezan. Posebno izbjegavajte konzumaciju alkohola na plaži.

Ne skačite u more 

Kupajte se ili šetajte plažom rano ujutro, ili poslije 17 sati, a ni tad  nemojte skakati u more neposredno nakon izlaganja suncu, dok vam je tijelo još zagrijano. Ulazite u more postupno, tako da se organizam stigne prilagoditi na nižu temperaturu.

Pratite prognozu i prilagodite se

U vremenskoj prognozi nakon “Dnevnika” obično se objavljuju upozorenja o nadolazećem toplotnom talasu, odnosno periodu od nekoliko dana tijekom kojih bi temperature mogle biti više od prosjeka, što povećava rizik za one s kardiovaskularnim problemima.  Pratite prognoze i prilagodite ponašanje – ne putujte i ne izlazite po najvećim vrućinama, nastojte organizirati život tako da izbjegavate direktno sunce i ostanete u klimatiziranom prostoru.

Ne zanemarujte simptome 

Reagujte ako osjetite nelagodu koja se širi u ramena, ruke, leđa, zube i donju čeljust, uz vrtoglavicu i slabost te hladan znoj, čak i ako inače nemate problema sa srcem i ne pijete lijekove. Konsultujte se  o simptomima barem s ljekarom opšte prakse i dogovorite vrijeme tokom kojeg će vas ukućani pratiti i odvesti u bolnicu ako procijene da treba. Pravovremenim dolaskom u bolnicu mogu se spriječiti višestruke posljedice infarkta i značajno smanjiti rizik smrtnosti.

Related Post

Ostavi komentar