Zašto se srčani udar dogodio baš vama i to baš tada? Na to pitanje je nemoguće odgovoriti i najbolje se ne opterećivati time. Ne, nije uzrok onaj masni obrok kojeg ste pojeli, nije uzrok samo vaš povišen pritisak, čak vjerovatno nije uzrok ni ona svađa s bračnim sudrugom. Kada srčani udar već nastupi, ništa se ne može promijeniti, vrijeme je da se koncentrišete na budućnost.

Više uzroka srčanog udara

Na neke rizične faktore se ne može uticati (recimo pol ili godine), ali postoje i oni koji se mogu modifikovati.
Uzroci ateroskleroze, angine pektoris i srčanog udara su multifaktorijalni. To znači da se nikada ne može usmjeriti prstom u samo jedan uzrok, već više različitih stanja u manjoj ili većoj mjeri doprinosi razvoju bolesti.

Tačnije je reći da se radi o rizičnim faktorima.

Ono što svakako treba imati na umu je da isti rizici koji vode do prvog srčanog udara, mogu dovesti i do drugog, ili do pojave bolesti krvnih žila u drugim sistemima (moždanog udara, bolesti bubrega).

Pol

Muškarci su skloniji aterosklerozi i obolijevaju ranije u odnosu na žene. Dio krivice nose polni hormoni koji kod žena (primarno estrogeni) djeluju zaštitno. Iz tog razloga se bolesti srca i krvnih sudova javljaju kod žena nekoliko godina iza menopauze, a kod muškaraca bitno ranije. Uticaj imaju i ostali faktori koji su opisani u nastavku a koji su kod muškaraca češće prisutni.

Godine

Starija dob nosi veći rizik pojavnosti srčanog udara. U adolescenciji i ranoj odrasloj dobi srčani udar se može javiti gotovo isključivo u sklopu drugih težih bolesti (npr. nasljednih bolesti s enormno visokim masnoćama u krvi, šećerne bolesti tip 1) ili eventualno u slučaju prisutnosti i jače izraženosti više faktora rizika. U starijoj dobi (npr. preko 80 godina starosti) srčani udar se može javiti i kod osoba bez ijednog faktora  rizika.

Nasljedna sklonost

Nasljedna sklonost tj. genetika je jaki faktor rizika za razvoj bolesti srca. Na žalost, konkretno na ovaj faktor se ne može puno uticati. Računa se da je porodična sklonost prisutna ako se bolest javila kod oca prije 45 godine ili kod majke prije 55 godine života. Ako su vam roditelji doživjeli srčani udar u 92. i 88. godini života – budite mirni, nemate porodičnu sklonost infarktu srca.

Pušenje

Prestanak pušenja je najbolja mjera koju možete preduzeti po pitanju poboljšanja vlastitog zdravlja i sprječavanja srčanog udara.

Pušenje je “najjači” je od rizičnih faktora na koji možete uticati. Kutija cigareta dnevno povećava rizik dva do tri puta. Prestanak pušenja je najbolja mjera koju možete preduzeti po pitanju poboljšanja sopstvenog zdravlja. Pasivno pušenje je takođe štetno i ne postoji “sigurna doza”, odnosno svako izlaganje dimu cigareta je štetno. Pasivno pušenje povećava rizik razvoja bolesti srca i krvnih žila za 25-30%.

Šećerna bolest

Povišen nivio glukoze (šećera) u krvi na više načina štetno djeluje na srce i krvne žile. Tip 2 šećerne bolesti predominantni je oblik u odraslom dobu. Računa se da u vrijeme kad se šećerna bolest manifestuje, dijagnostikujei započne s liječenjem (pa bilo to i samo preporukom o strogoj dijeti), bolest traje već gotovo jednnu deceniju bez simptoma. Tada su promjene na krvnim sudovima i srcu već prisutne pa je stroga kontrola i saradnja s ljekarom apsolutno nužna. To što koristite lijekove “protiv” šećera ne znači da se slatke stvari mogu jesti bez posljedica.

Povišeni krvni pritisak ili hipertenzija

Povišen krvni pritisak je najčešći rizični faktor među bolesnicima sa srčanim udarom.
Povišeni krvni pritisak ili hipertenzija je još jedan od klasičnih faktora rizika. Osim uticaja na krvne sudove u srcu, povišen krvni pritisak može i direktno oštetiti srčani mišić, a poguban je i za žile u mozgu i bubrezima. Vrlo je česta pojava, u bolesnika koji su već preboljeli srčani udar učestalost hipertenzije je preko 60%. Obično se opštim mjerama (izbjegavanje većih količina alkohola, soli, regulacija tjelesne težine, fizička aktivnost) ne uspije postići adekvatna kontrola krvnog pritiska, pa je primjena lijekova često nužna. Pri tom treba imati na umu da se lijekovi za regulaciju krvnog pritiska moraju uzimati stalno i bez preskakanja, a situacije u kojim se lijekovi uzimaju “po potrebi” su veoma rijetke. Također treba naglasiti da ne postoji opasnost od “spajanja pritisaka ”, jedne od češćih fobija bolesnika s hipertenzijom. Opasno je samo ako se pritisci spoje na nuli.

Debljina

Malo ste “jači”, imate naslage za zimu, ugodno ste popunjeni? Imate dobru priliku da vas u našem društvu proglase “zdravim”. Iako “višak” ponekad ima svoje prednosti, nisu svi oblici gojaznosti isti. Današnje spoznaje govore da višak masnog tkiva unutar trbuha (tzv. abdominalna, visceralna ili muška gojaznost) nosi značajan rizik za razvoj šećerne bolesti, povišenog krvnog pritiska i bolesti srca i krvnih žila. Takve trbušne naslage masti nisu inertne, uspavane, već su hormonski aktivne, učestvuju u regulaciji više metaboličkih procesa i to nepovoljno. Stoga ako vam stomak visi preko pojasa, pokrenite se.

Povišene masnoće u krvi

Kod bolesnika koji su već preboljeli srčani udar, često je nužno uzimanje lijekova za spuštanje masnoća u krvi.
Masnoće čine većinu sadržaja u unutrašnjosti loših naslaga na krvnim sudovima. Povišeni nivoi “loših” masnoća u krvi (engl. low density lipoprotein – LDL) povezane su s ubrzanom aterosklerozom, no čak i ako su vrijednosti tih masnoća u krvi uredne, može se razviti ateroskleroza (pod uticajem drugih faktora). Nivo masnoća u krvi je dijelom zavisna od prehrane, može je modifikovati i tjelesna aktivnost, ali dio bolesnika ma što činio, na kakvoj god dijeti bio, ima i dalje povišen nivo LDL-a. U takvim slučajevima, u zavisnosti od prisutnosti ostalih faktora rizika, mogu se propisati određeni lijekovi. Kod bolesnika koji su već preboljeli srčani udar, ovi lijekovi su gotovo uvijek nužni.

Smanjena fizička aktivnost

“Sjedjelački” način života, kancelarijski posao, prevoz automobilom, odsustvo redovne fizičke aktivnosti utiču direktno na kardiovaskularnu kondiciju i kapacitet te indirektno povećavajući učestalost ostalih faktora rizika. S druge strane, redovna fizička aktivnost, a za korisne učinke na kardio-vaskularni sistem se preporučuje pola sata dnevno barem pet puta nedjeljno, pozitivno djeluje na više sistema. Osim mehaničko-kondicionog principa, tjelesna aktivnost djeluje povoljno i na psihičko zdravlje, podižući raspoloženje, životnu energiju i libido.

Related Post

Ostavi komentar