Klasični opis srčanog udara je osjećaj teškog tereta koji pritiska grudi uz snažnu teskobu. Mnogi ovaj napad zamišljaju kao trenutak kada se judi hvataju za grudi, u očima im je panika i potom padaju na pod. Uglavnom to jeste tako, ali ne baš uvjek.

Do srčanog udara dolazi kad se blokira dotok krvi u srce, po pravilu usljed ugruška. A ponekad se dogodi da osoba ne osjeti ništa, ili da osjeti samo blagi bol u grudima, da bi na EKG-u kasnije otkrili oštećenje srca, upozorava BBC Future.

To se ponekad naziva “tihim srčanim udarom” i prema istraživanju iz 2016. moguće je da se to događa u slučaju 45 odsto udara. Podaci iz tog istraživanja prikupljani su od kraja devedesetih. Otada su se dijagnostičke metode usavršile, pa danas broj tihih udara ne bi bio toliki.

Ipak, svake godine mnoštvo ljudi doživi srčani udar, ni ne znajući. Postoje i pacijenti koji su znali da su imali srčani udar, ali nisu znali ni da su bolesni ni zašto. Osjećaju bol u vilici, slabost, znoje se ili povraćaju. Ono na čemu se temelji dijagnoza nije intenzitet bola u grudima već kombinacija simptoma.

Često se u literaturi navodi da su srčani udari bez bola u grudima češći kod žena, zbog čega one češće ne traže pomoć, pa su im i šanse za preživljavanje manje. Naučnici iz Kanade 2009. su sistematski istražili 305 pacijenata kojima je napravljena angioplastika kako bi vidjeli da li je to zaista tako. Ispalo je, što se bola u grudima tiče, da nema razlike između muškaraca i žena, kao ni bola u ruci, kratkoće daha, znojenja ili mučnine, ali da ima u tome što žene češće imaju bol u vratu i u vilici.

Najveće istraživanje sprovedeno je 2011. u SAD, Japanu, Švedskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Kanadi, u njemu su istraživači obradili 900.000 ljudi. Tada se pokazalo da je većina pacijenata imala bol u grudima, ali da je udio žena kod kojih toga nije bilo, bila trećina, a kod muškaraca četvrtina.

Ako ne znate koliko su ozbiljni simptomi koje imate, manja je vjerovatnoća da ćete tražiti pomoć. Ljudi po pravilu čekaju između dva i pet sati.

Najnovija studija pokušala je da utvrdi na koji način ljudi razmišljaju, odnosno koji je bio odlučujući trenutak u njihovim misaonim procesima koji ih je naveo da odluče hoće li ili neće potražiti ljekarsku pomoć.

 

Related Post

Ostavi komentar