Promijene koje slijede nakon moždanog udara su neočekivane i brze pa se tako razumna osoba u sekundi može pretvoriti u zavisnu i nesposobnu što je veoma teška situacija za bolesnika i njegovu porodicu.

Za moždani udar često se spominje ujednačina prema kojoj se 1/3 bolesnika oporavi, 1/3 ostaje s određenim stepenom invaliditeta kao posljedicom, dok 1/3 ne preživi. Naravno, to za pacijente mlađe dobi znači da veliki dio njih nikada ne ostvari svoj puni radni potencijal, već ostaju djelimično ili potpuno zavisni od porodice i zdravstvenog sistema.

“Nezavisno od načina prevencije, prvi i najvažniji korak je prepoznavanje grupa pacijenata s povećanim rizikom za razvoj moždanog udara – rana detekcija cerebrovaskularnih bolesti i kardiovaskularnih bolesti, redovne kontrole vrijednosti krvnog pritiska , šećera i lipida. Drugi najvažniji korak je edukacija bolesnika o opasnostima koje sa sobom nose pojedini faktori rizika. Treći korak bio bi izbjegavanje navedenih faktora rizika, ali to više ne zavisi samo od ljekara već primarno od slobodne volje pacijenta.” pojašnjava prof. dr. sc. Ivan Mikula, specijalista neurolog u Specijalnoj bolnici “Sv. Katarina” u Hrvatskoj.

“Kod nastanka moždanog udara u osoba mlađe dobi, obično postoji neki predisponirajući faktor koji povećava vjerovatnoću nastanka moždanog udara, a to su obično oni koji uiču na mehanizme koagulacije i dovode do pucanja kapilara ili pojačavaju sklonost stvaranja ugrušaka u kardiovaskularnom sistemu. Nažalost, osim ovih standardnih faktora, kod nastanka moždanog udara u mlađoj populaciji sve više presudni postaju gojaznost i dijabetes.” kaže prof. Mikula te dodaje kako se u bolesti koje se dovode u vezu s moždanim udarom ubrajaju i povišen krvni pritisak, alkoholizam, hiperlipidemiju te druge različite hormonalne i metaboličke poremećaje. Kao mjere prevencije bi se trebalo posvetiti fizičkoj aktivnosti, zdravoj prehrani te se odreći alkohola i nikotin​a​.

Ljeto donosi rizik

“Primjećen je porast broja bolesnika s ishemijskim moždanim udarom tokom jula i avgusta, te opet tokom zimskih mjeseci u januaru i martu. Vidljivo je povećanje incidencije učestalosti moždanih udara tokom porasta vlažnosti vazduha i padova vazdušnog pritiska te u danima s naglim porastom temperature vazduha. Pravog objašnjenja za ovo još nema, ali vjerovatno je da se radi o poremećajima reologije krvi i poremećajima koagulacije kao odgovor na hladnoću i vrućinu.”

Oporavak pacijenta zavisi od brojnih faktora, od prirode samog moždanog udara, od brzine transporta do mjesta liječenja i uspješnosti određivanja metode liječenja. Naravno, značajnu ulogu tu igraju i godine bolesnika, prateće bolesti i drugi opšti faktori.

Važna je brza reakcija 

“Ukoliko netko na ulici pokraj vas doživi moždani udar, njavažnije je na vrijeme (što prije) pozvati hitnu medicinsku pomoć. Dobro bi bilo i staviti pacijenta na mjesto gdje neće biti u opasnosti od okoline (maknuti ga s ceste). Naravno, ukoliko postoji poremećaj svijesti, ili imamo pacijenta koji povraća, potrebno je staviti ga u bočni položaj, a ukoliko je moždani udar praćen konvulzijama, trebalo bi postaviti pacijenta tako da se izbjegne samoozljeđivanje (meka podloga)”, naglašava važnost brze intervencije prof. Mikula.

Simptomi koje ne smijete ignorisati

Simptomi moždanog udara su raznorodni, kao i funkcije mozga i zavise primarno od regije mozga koja je zahvaćena moždanim udarom. Najčešće se spominje jednostrana slabost ekstremiteta (hemipareza) praćena istostranom slabošću mišića lica (faciopareza) i smetnjama govora po tipu disfazije (poteškoće usmišljanju i razumijevanju riječi, kod zahvatanja dominantne hemisfere) ili dizartrije (poteškoće artikuliranja riječi, kao kod zahvatanja nedominantne hemisfere). Česti simptomi su još i poremećaji svijesti, vrtoglavica, mučnina, smetnje osjeta i poremećaji vida i sluha.​

Večernji dnevnik

Related Post

Ostavi komentar