Utrnulost nogu, slaba kontrola mokrenja i “palo stopalo” su znaci da je operacija diskus hernije neophodna. Ako postoji bol bez neuroloških problema, operacija u nekim slučajevima može da pomogne, dok u drugim pogoršava stanje. Procjena hirurga je od presudne važnosti, zbog čega se pacijentima savjetuje da potraže mišljenje dva ljekara, kako bi bili sigurni da je operacija diskus hernije pravo rješenje.

Komplikacije prilikom operacije su rijetke i mogućnost da se tijelo oduzme je ravna nuli. Prema riječima direktora Klinike za neurologiju u Kliničkom centru Srbije profesora dr Miloša Jokovića, pacijent već sjutradan biva otpušten iz bolnice, dok je nakon šest nedjelja sposoban za najteži fizički rad. Ipak, ukoliko tokom operacije meko jedro nije u potpunosti odstranjeno, ako dođe do pogoršanja drugog nivoa na kičmi ili ožiljak pritiska nerve, druga operacija najčešće ne može da se izbjegne.

*Kako možemo da znamo da je operacija diskus hernije neophodna?

Postoje apsolutne indikacije za to. U provom slučaju, pacijent ima sindrom “konjskog repa”, što znači da osjeća slabost i utrnulost nogu i oslabljenu kontrolu mokrenja, uzrokovanu pritiskom. U drugom slučaju, zbog oštećenja nekog nerva kičmene moždine nastaje progresivni neurološki deficit, odnosno slabost, poput “palog stopala”, nemogućnosti oslanjanja na petu i prste. Osim toga, postoje relativno indukovane operacije, kada pacijent ne mora da bude operisan.

U kojim slučajevima pacijent može, ali ne mora da bude operisan?

To se zove relativna indukacija i postoji onda kada pacijent osjeća bol i ne pomažu mu fizikalna terapija ni lijekovi, ali nema neuroloških deficita. Ipak, bol ga onemogućava u uobičajenim aktivnostima. U ovom slučaju, efekat intervencije zavisi od ljekara. Ukoliko ne procijeni dobro i pacijenta pošalje na operaciju onda kada to nije potrebno, može da dođe do pogoršanja stanja. Zbog toga uvjek potražite drugo mišljenje. To je veoma važno i svakome preporučujem. Kada operišete tumor, znate da on mora da se odstrani i tu nema dileme. Kod diskurs hernije moramo precizno procijeniti situaciju.

Dr Joković

Kakva oštećenja mogu da nastanu ukoliko odlažemo operaciju koja je neophodna? Može li se pogoršati stanje pršljena koji je bio zdrav?

Diskus je hrskavica između pršljena koja “iscuri”, pritisne živac i time stvori problem. A sekundarne posljedice te bolesti mogu da budu promjene na pršljenovima, koji trpe zbog gubitka funkcije diskusa. Operacijom diskus hernije se taj problem ne rješava, već je potrebna druga operacija, gdje se operišu koštane strukture. Ipak, zbog odlaganja operacije može da dođe do pogoršanja u drugom smislu. Kod krsnoslabinske diskus hernije, diskus pritiska jedan od nerava nogu. Taj živac zbog stalnog pritiska može da bude oštećen i može da dođe do problema kao što je “pad stopala”. Takođe, ukoliko odlažemo operaciju dolazi do lošeg položaja tijela i pacijent počinje da se krivi.

Da li je endoskopski pristup popularniji kod operacije diskus hernije i zbog čega?

Iako je endoskopska metoda sada jeste popularna, dokazano je da se najbolji rezultati postižu klasičnom neurohirurškom mikrodisektomijom, odnosno upotrebom mikroskopa. U tom slučaju hirurg ima dobar pristup koštanim strukturama i dobar uvid u situaciju. Sve je vidljivo, jasno i bez mogućnosti oštećenja. Razlika je jedino u estetskom efektu, jer endoskopskom metodom ostaje nešto manji ožiljak. Ipak, ako uzmemo u obzir da je ožiljak klasičnom metodom veličine 2,5 santimetara, dok je endoskopskom metodom ožiljak od 1,5 do dva santimetra, vidjećemo da to nije značajna razlika. Uostalom, ne može se svaka intervencija raditi endoskopski, iako neki pobornici tvrde da može.

Do kakvih komplikacija najčešće dolazi prilikom operacije diskus hernije?

Komplikacije tokom operacije su rijetke, neračunajući opštehiruške. Pacijenti se često plaše da će ostati oduzeti, što je nemoguće u operacijama krsnoslabinskog dijela. Čak i ako se desi najveća komplikacija, koja podrazumijeva povredu nerva koji je već povrijeđen izlaskom diskusa, pacijent opet neće ostati oduzet. Operiše se jedan nivo, eventualno dva, pa čak i ako se povrijede ta dva živca, što je najgora varijanta, pacijent neće ostati oduzet. Eventualno, može imati neki neurološki deficit i atrofiranje muskulature.

Postoje li procjene o uspješnosti operacija diskus hernije?

Kada sve uzmemo u obzir, znatno poboljšanje ima 60 do 75 odsto pacijenata, nepromijenjeno stanje ima 10 do 20 odsto, dok je ispod 10 odsto onih koji imaju pogoršanje. Ono se dešava isključivo ako indikacija za hirurgiju nije bila dobra, odnosno ako pacijentu uopšte nije ni bila potrebna operacija. Ako je postavljena prava indikacija, odnosno procjena da li pacijent treba da se operiše, uspjeh je 100 odsto zagarantovan.

NEKAD TREBA SAČEKATI

U kojim slučajevima je bolje izbjeći operaciju i zbog čega?

Ukoliko operacija nije apsolutno indikovana, već relativno, što znači da pacijent može i ne mora da se operiše, ponekad je bolje sačekati i izbjeći operaciju. Postoje pacijenti koji su odbili da se operišu i bilo im je bolje. To se dešava kod mlađih ljudi, kod kojih je dio koji iscuri želatinozan, sadrži dosta vode i ima svoj volumen koji pritiska živac, ali vremenom atrofira, njegova zapremina se smanji i pacijentu bude bolje. Ipak, taj živac takođe može da progradira u nepovratno oštećenje, pa zbog toga treba pratiti i pogoršanja stanja na samom početku shvatiti veoma ozbiljno. U tom slučaju ne postoji opcija “može i ne mora”, već se odmah operiše.

Koliko je vremena potrebno za oporavak nakon operacije?

Nakon operacije je potreban blagi analgetik i fizikalna terapija. Pacijent sjutradan ustaje na noge, treći dan se otpušta iz bolnice, a za šest nedjelja se može vratiti na posao čak i ukoliko je u pitanju najteži fizički rad. Sportisti se vraćaju aktivnom bavljenju sporta nakon tog perioda. Naravno, postoje slučajevi kada se pacijent oporavlja mjesecima, tada se postavlja pitanje da li je operacija prošla dobro.

Na koji način izbjegavanje hirurga i liječenje kod nadriljekara može da pogorša stanje?

Djevojka, inače balerina, imala je 17 godina, trebalo je da operiše diskus. Kada smo to rekli njenoj majci, ona se nije složila i odvela je dijete kod nekog nadriljekara. Pošto je djevojčica bila elastična, on je savio toliko da je napravio sindom “konjičkog repa”. To je samo jedan od primjera. Ne može se sve liječiti istim putem – zapaljanje, tumor, vaskularne komplikacije, diskus. Mora postojati proces liječenja i potrebno je najprije se obratiti neurologu, fizijatru i tek onda neurohirurgu.

 

 

PONOVLJENI ZAHVATI

Zbog čega se neki pacijenti sa diskus hernijom operišu nekoliko puta?

Kada pacijent ima degenerisan diskus, najčešće je to u sklopu degenerativnog oboljenja. Kada odstranite jedan diskurs, stara oštećenja na drugom nivou dovode do propadanja i susjednog nivoa. To je onda razlog za ponovnu operaciju. Drugi razlog je problematični ožiljak koji se formirao i koji pritiska nerv, to je razlog za operaciju druge vrste. Takođe, postoji mogućnost da se prilikom prve operacije odstrani samo onaj dio koji je izašao iz kanala, pacijentu trenutno bude dobro ali između pršljenova ostane drugi dio jedra koje naknadno iscuri. To je takođe ponekad razlog za operaciju. Na kraju, zbog ponovljenih operacija, skidanje više kosti nego što je potrbno dovodi do nestabilnosti kičmenog stuba. To se rješava stabilizacijom kičme šrafovima.

Izvor: Večernje novosti

 

 

 

Related Post

Ostavi komentar