POVIŠEN KRVNI PRITISAK U TRUDNOĆI

Povišen krvni pritisak izazvan trudnoćom se obično javlja između drugog i trećeg trimestra. Počinje lagano, a razmjere su mu različite: od blagih, do onih koje zahtijevaju intenzivnu kontrolu i nadzor ljekara. Kada visok krvni pritisak «pređe mjeru» – prijeti zdravlju i trudnice i ploda.

DEFINICIJA PORASTA PRITISKA

Da ne bi došlo do neželjenih situacija, ginekolozi prilikom svakog redovnog pregleda kontrolišu krvni pritisak trudnice. O tome je za portal Yumama govorio doc. dr Željko Miković, načelnik Odjeljenja za visokorizične trudnoće na GAK «Narodni front».

“Optimalnim se smatra pritisak koji je u istim granicama u kojima je bio i prije trudnoće. Te vrijednosti su različite. Kod nekih je optimalan pritisak 120 sa 80 milimetara živinog stuba (mmHg), nekima 110 sa 70, a ima osoba koje cijelog života imaju pritisak 100 sa 60 mmHg.”

Postoji dvojna definicija porasta krvnog pritiska.

“Prema apsolutnoj definiciji, pritisak je visok kada je gornji, sistolni iznad 140, a donji iznad 90 mmHg. Prema drugoj, relativnoj definiciji, krvni pritisak je povišen kada u odnosu na stanje prije trudnoće – gornji, sistolni poraste za više od 30 mmHg, a donji za više od 15 mmHg. Znači, ako ste cijeli život imali 110 sa 70, pa u trudnoći imate 140 sa 85 mmHg, riječ je o hipertenziji”.

Dr Miković kaže da je sasvim u redu sve što je manje od 140 sa 90 mmHg, dok sve više od toga zahtijeva mjere opreza. Tenzija može da bude 150, 160, 200, pa i više. Može da dođe do strašnih kriza u trudnoći. Sa druge strane, ima žena kojima je pritisak samo blago povišen.

“Naš posao je da ih razdvojimo, da vidimo ko je rizičan a ko manje rizičan, i da ih nakon toga pratimo. Problem je utoliko veći što se kod oko pet odsto žena manifestuje hipertenzija koja je izazvana trudnoćom – što se obično dešava posle 20. nedjelje (češća je kod žena koje nose prvo dijete), ili one uđu u trudnoću sa hipertenzijom, koja tokom graviditeta može da se pogorša”.

RANA HIPERTENZIJA

Hipertenziju od početka trudnoće imaju žene koje su je imale i prije trudnoće. Kod većeg broja ovih trudnica, stanje se dalje ne pogoršava, hipertenzija «stoji». Kakva je na početku, obično je takva i na kraju, pa trudnoća protiče uglavnom normalno. Međutim, kod nekih žena ipak dođe do pogoršanja.

Te su trudnoće jako rizične, kao što su rizične i one kod kojih se hipertenzija izazvana trudnoćom prvi put pojavi rano, na početku. Rana hipertenzija se vezuje za patološka stanja  -kao što su bolesti samog tkiva placente, i može da bude jako teška, praćena značajnim gubitkom proteina kroz mokraću, poremećajem funkcije jetre i bubrega, a na kraju i poremećajem u funkciji mozga, što za posljedicu ima napade, konvulzije (eklampsija).

U najteže, ekstremno teške oblike ispoljavanja hipertenzije spada «hellp» sindrom, stanje kada opadnu trombociti, što za posledicu ima veliko krvarenje u toku porođaja.

RAZLIČITE VRSTE OTOKA

Trudnička hipertenzija je posledica promena (bolesti) krvnih sudova u trudnoći, kada u unutrašnjem sloju malih krvnih sudova (endotela) nastane oštećenje. Usljed tih promena dolazi do nedovoljne ishrane vitalnih organa i povećane propustljivosti tečnosti – koja, izlivanjem u međućelijski prostor, stvara otoke. Međutim, oticanje nogu ne treba da plaši trudnice. To može da bude samo pritisak ploda na venski sistem (venska staza), što predstavlja fiziološku pojavu.

Teži oblik hipertenzije se manifestuje pojavom generalizovanih edema, na prvom mjestu oticanjem lica i ruku, a trudnica se žali i na smetnje kao što je glavobolja. Takva situacija može da bude otežana pojavom bjelančevina u mokraći, što se utvrđuje redovnim laboratorijskim analizama.

RAZKIZI SU JOŠ UVJEK NEPOZNATI

Iako su problemi sa visokim krvnim pritiskom u trudnoći opisani još prije nove ere, do danas nisu otkriveni svi činioci koji do njega dovode, niti sve eventualne posljedice. Kao mogući uzroci rane trudničke hipertenzije i eklampsije, navode se poremećaj u formiranju posteljice i imunološka netolerancija majčinog organizma na očeve antigene – koje, kao i njene, sadrži plod. Hipertenziju može da izazove i oksidativni stres, zbog kojeg se različitim biohemijskim procesima krvni sudovi skupljaju, krvni pritisak povećava i stvaraju mikrokoagulacije. Nasljedni faktori takođe imaju značajnu ulogu za pojavu hipertenzije i eklampsije u trudnoći. Osim toga, i blizanačka trudnoća spada u rizične činioce, zatim prekomjerno povećana tjelesna težina trudnice, kao i trudnoća posle 35. godine.

Ne postoji nijedan pouzdan način kojim bi preeklampsija mogla da se predvidi. Na raspolaganju su samo redovne kontrole i mjere opreza. To je ozbiljan razlog što akušere ljuti kada se u porođajnoj sali nađe žena bez ijedne detaljne kontrole u toku trudnoće. Istina, događa se da trudnoća prođe bez povišenog krvnog pritiska, a preeklampsija može da se pojavi i posle porođaja, u prvih 48 sati. Inače, uz redovne kontrole, trudnicama se preporučuje uzimanje vitamina E i C, kao i konzumiranje dosta svježeg voća i povrća.

SNIŽEN KRVNI PRITISAK U TRUDNOĆI

U trudnoći se, pod uticajem hormona, krvni sudovi šire, i kod mnogih žena dolazi do sniženja krvnog pritiska.

Zbog čega dolazi do promjene krvnog pritiska u trudnoći i da li je i u kojim situacijama ovo stanje opasno po trudnicu i bebu objašnjava Prim. mr. sci. dr Dragoslav Lekić, ginekolog-akušer

KADA GOVORIMO O SNIŽENOM KRVNOM PRITISKU?

Medicinski je prihvaćeno da je granica niskog pritiska 90/60 mmHg. Sve vrijednosti koje su manje od navedenih, govore o postojanju hipotenzije (sniženog krvnog pritiska).

KAKVE SU INDIVIDUALNE VARJACIJE PRITISKA?

Vrlo su različite. Za nekog bi krvni pritisak bio snižen, dok za druge osobe može da bude normalan. Vaš sistolni pritisak može da bude 120 – što je normalno, ali ako je dijastolni pritisak 50 – onda će se smatrati da imate hipotenziju. Ponekad, što je inače jako rijetko, nizak pritisak može da ukazuje na težak poremećaj u organizmu.

DA LI JE OPASAN NIZAK PRITISAK?

Nije opasan kod osoba kojima je to redovno stanje, ali iznenadni pad može da bude opasan, tako da promjena sistolnog krvnog pritiska od oko 20 mmHg izaziva nesvjesticu i vrtoglavicu, jer mozak dobija manje krvi. Naročito je opasno kod većih ozljeda sa krvarenjem, zatim kod jakih alergija i teških infekcija.

KAKO NAŠE PONAŠANJE I AKTIVNOSTI DJELUJU NA PRITISAK?

Atletičari, na primjer, ali i sve osobe koje redovno upražnjavaju fizičke vježbe, imaju niži pritisak i smanjen broj otkucaja srca, što ukazuje na njihovu dobru kondiciju. To važi i za nepušače, kao i za osobe koje vode računa o ishrani i tjelesnoj težini.

ŠTA SE DOGAĐA TOKOM TRUDNOĆE?

U trudnoći se, pod uticajem hormona, krvni sudovi šire, i očekivano je da dolazi do sniženja krvnog pritiska. Tokom prve 24 nedjelje, ili šest lunarnih mjeseci – sistolni pritisak u prosjeku pada oko 10 mmHg, dok se vrijednosti dijastolnog pritiska smanjuju za 10 do 15 mmHg. To je očekivano, a po pravilu – pritisak se vraća na normalu nakon porođaja.

KAKO DJELUJU BOLESTI SRCE?

Izvjesni problemi sa srcem mogu da dovedu do sniženja krvnog pritiska. To je slučaj kod jakog usporenja srčanih otkucaja (bradikardija), promjena na srčanim zaliscima, srčanog udara i slabosti srca.

DA LI POREMEĆAJI RADA ŽLIJEZDA DJELUJU NA PRITISAK?

Hipotiroidizam i hipertiroidizam, to jest smanjena ili povećana aktivnost štitaste žlijezde, nizak šećer u krvi, bolest nadbubrežne žlijezde, a u nekim slučajevima i dijabetes – mogu da dovedu do pada pritiska.

DA LI NEDOVOLJAN UNOS TEČNOSTI DJELUJE NA PAD PRITISKA?

Svakako, i to naročito kada dolazi do dehridatacije, odnosno kada je veći gubitak nego unos tečnosti. To je slučaj kod učestalog povraćanja, teških proliva, visoke temperature, prekomjerne upotrebe diuretika (sredstava za izbacivanje suvišne tečnosti iz tijela) i prenapornih vježbi.

KOJE POSLJEDICE MOGU DA NASTUPE KOD ZNATNOG PADA PRITISKA?

Kod velikog pada pritiska dolazi do stanja hipovolemičnog šoka, naše tijelo ne može da bude snabdjeveno kiseonikom u dovoljnoj količini. Ukoliko se ne reaguje pravovremeno, može da bude ugrožen i život.

KAKO VITAMINI DJELUJU NA KRVNI PRITISAK?

Neadekvatan unos vitamina B12 ili folne kiseline izaziva smanjenu proizvodnju eritrocita (crvenih krvnih zrnaca), što može da dovede do smanjenja krvnog pritiska.

ZAŠTO SE KOD TRUDNICA ČESTO JAVLJAJU NESVJESTICE I VRTOGLAVICE?

Posturalna hipotenzija nastupa kada trudnica naglo ustane, naročito ako je duže vremena sjedjela sa prekrštenim nogama ili, još češće, ako naglo ustane iz kreveta. Tada su prisutni svi simptomi – od nesvjestice do vrtoglavice i omaglice. Mnoga stanja i lijekovi mogu da izazovu posturalnu ili, kako se još naziva, ortostatsku hipotenziju.

KAKO OBILNA HRANA UTIČE NA PRITISAK?

Postprandijalna hipotenzija nastaje neposredno posle obroka, i češća je ako je obrok bio obilan. Posebno je česta kod starijih osoba, kao i onih kod kojih je povišen pritisak. Razlog je što velika količina krvi ode u želudac – radi varenja unijete hrane, pa je i to razlog da trudnice uzimaju više manjih obroka.

Related Post

Ostavi komentar