Često se u praksi susrećemo s pacijentima koji boluju od raznih kardioloških bolesti. Zahvati na takvim pacijentima iziskuju drugačiji pristup, kako pri samoj anesteziji, tako i u posebnoj antibiotskoj zaštiti prije zahvata.

Prilikom rada s kardiološkim pacijentima, neophodno je strogo pridržavanje određenih protokola prije, za vrijeme i nakon stomatološkog zahvata, budući da nepridržavanje određenih postupaka može dovesti do teških pa čak i, za pacijenta, fatalnih posljedica.

Mnogi pacijenti svoju kardiološku bolest i njenu povezanost sa stomatološkim zahvatom shvataju vrlo površno te se nerijetko događa da pacijent jednostavno ne pruži potpunu informaciju o postojećim kardiološkim problemima.

Stoga je nužno uzeti dobru usmenu anamnezu direktno od pacijenta tačno utvrditi kakav je pacijentov krvni pritisak, je li nekada prebolio neku kardiološku bolest i slično, bez obzira na već ispunjeni upitnik o zdravlju, koji pacijenti često popunjavaju površno.

HIPERTENZIJA ILI HRONIČNO POVIŠEN HRVNI PRITISAK

Najčešći problem koji susrećemo kod pacijenta u ordinaciji dentalne medicine je hipertenzija ili povišen krvni pritisak. Pacijenti često ne znaju koje lijekove uzimaju za liječenje hipertenzije i ne mjere krvni protisak redovnoredovito, tako da na pitanje kakav je krvni pritisak, najčešće dobijamo odgovor: “Paaa, dobar!”, a kad malo insistiramo na odgovoru koliko je to dobar pritisak, odgovor je: “Pa, tu negdje 160/100!?”.

Protokol kod pacijenata s povišenim krvnim pritiskom podrazumijeva primjenu anestetika bez adrenalina, odnosno doziranje ne više od 0,04 mg adrenalina. Budući je adrenalin vazokonstriktor, odnosno sužava krvne žile, primjena većih količina može izazvati povišenje ionako povišenog krvnog pritiska.

Takođe je vrlo bitno da zahvat ne bude previše stresan te da bude potpuno bezbolan, kako ne bismo podstaknuli lučenje prirodnog pacijentovog adrenalina, koji takođe povisuje krvni pritisak.

ISHEMIJSKA BOLEST SRCA (ANGINA PRKTORIS)

Smanjen dotok arterijske krvi u mišić srca je takođe vrlo čest kardiološki problem s kojim se u ordinaciji dentalne medicine susrećemo. Kod ovih pacijenata, takođe je nužno primijeniti male količine anestetika, s ne više od 0,04 mg adrenalina, odnosno ukupno ne aplicirati više od 4 ml lokalnog anestetika.

Isto tako, nužno je, kroz razgovor, pripremiti pacijenta, kako bi što smireniji došao na planirani zahvat. Ukoliko to nije dovoljno, odnosno ako doktor dentalne medicine procijeni da je pacijent vrlo uzbuđen, dobro je primijeniti neki od lijekova iz grupe anksiolitika.

INFARKT MIOKARDA

Kod ovih pacijenata je neophodna konsultacija s kardiologom. Ako se radi o “svježem” infarktu miokarda, potrebno je odložiti intervenciju na najmanje 6 mjeseci, budući tada je tada rizik od ponovljenog infarkta na najnižem nivou. Ako je stomatološka intervencija ipak neophodna u tom razdoblju, potrebno je pribaviti odobrenje nadležnog kardiologa te se u ordinaciji dentalne medicine posebno pripremiti za takav zahvat. U mojoj ordinaciji ta priprema znači angažman ljekara-specijaliste.

Maksimalna doza adrenalina u lokalnom anestetiku takođe iznosi 0,04 mg. Pacijenti s aritmijama tretiraju se na isti način kao i pacijenti s infarktom miokarda.

BAKTERIJSKI ENDOKARDITIS

Bakterijski endokarditis može biti uzrokovan bakterijama koje su dospjele u krvotok kao posljedica stomatološkog zahvata.

Visokorizični pacijenti su oni s ugrađenim vještačkim zaliscima, ranije pojave endokarditisa i kompleks kongenitalnih bolesti praćenih cijanozom.

U grupu srednjeg rizika ubrajaju se pacijenti s prirođenim srčanim manama, stečenom valvularnom disfunkcijom, prolapsom mitralnih zalistaka sa mitralnom regurgitacijom.

Grupu bez povećanog rizika predstavljaju pacijenti sa aorto-koronarnim bypassom, prolapsom mitralnih zalistaka bez mitralne regurgitacije, ranije reumatske groznice bez valvularne disfunkcije, pacijenti s fiziološkim ili funkcionalnim šumovima.

Profilaksa bakterijskog endokarditisa se postiže primjenom penicilnskog antibiotika, odnosno njegovom zamjenom u slučaju alergije na penicillin. Nužnost kod ovakvih pacijenata je I besprijekorno održavanje oralne higijene.

SRČANA SLABOST (KONGESTIVNE BOLESTI SRCA)

Obrada pacijenta sa kongestivnom bolesti srca uključuje  planiranje stomatološkog zahvata u saradnji s kardiologom, primjenu procedure za smanjenje anksioznosti, terapiju kiseonikom, izbjegavanje ležećeg položaja za vrijeme intervencije, odnosno takvog pacijenta je najbolje obraditi u ustanovi koja je tehnički i stručno opremljena za rad sa zdravstveno kompromitiranim pacijentom.

Tomislav Flegar, dr. med. dent.

Večernji.hr

Related Post

Ostavi komentar