Prolaktin je hormon koga luči prednji režanj hipofize. Najvažnija uloga ovog hormona je priprema mliječnih žlijezda za dojenje i održavanje ove funkcije nakon porođaja.

Prolaktin nema konstantne vrijednosti u toku dana već nivo varira. Najviši je u toku spavanja i neposredno posle buđenja. Nivo je povećan i tokom fizičkog napora, u seksualnom odnosu, prilikom stimulacije bradavica i usled stresa.

Normalne vrijednosti ovog hormona kreću se između 33 mlIU/L – 580mIU/L. Povećan nivo prolaktina u krvi naziva se hiperprolaktinemija.

MOGUĆU UZROCI POVEĆANOG NIVOA PROLAKTINA

Brojni su mogući uzroci povećanja nivoa prolaktina u krvi.

Pored trudnoće i dojenja do prolaktin može biti povećan i usljed upotrebe nekih lijekova. Blokatori dopaminskih receptora (fenotijazini, butirofenoni, tioksanteni, metoklopramid, sulpirid…), lijekovi koji snižavaju nivo dopamina (metildopa, rezerpin, opijati, estrogen…) uzrokuju hiperprolaktinemiju.

Takođe, hiperprolaktinemija može biti uzrokovana promjenama na samoj hipofizi ili u njenoj okolini, ili nastati kao rezultat sistemskih bolesti.

Promjene na nivou hipofize mogu nastati usljed tumora hipofize, kao posljedica metastaza drugih tumora u ovu regiju, zračenja mozga kao i zapaljenja hipofize. Primarni hipopituitarizam, sidrom prazne sele turcike kao i moždane aneurizme takođe dovode do povišenja vrijednosti prolaktina.

Hronično zatajenje bubrega, smanjena funkcija štitaste žlijezde i ciroza jetre mogu kao jedan od simptoma imati hiperprolaktinemiju.

Chiari-Fromelov sindrom (trajno lučenje mlijeka i izostanak menstruacije nakon porođaja) karakterisan je hiperprolaktinemijom.

Građen od žlezdanog tkiva koje luči prolaktin. Može se javiti kod oba pola, ali se značajno češće javlja kod žena (90%).

HIPERPROLAKTINEMIJA KOD ŽENA 

Sekrecija mlijeka kod žena koje nisu trudne ili je od porođaja prošlo najmanje godinu dana naziva se galaktoreja.

Svaka galaktoreja pobuđuje sumnju na hiperprolaktinemiju. Mlijeko može izlaziti iz jedne ili obije dojke, spontano ili na pritisak. Galaktoreja je praćena uvećanjem grudi.

Hiperprolaktinemija utiče na menstrualni ciklus. Krvarenja mogu biti nepravilna (oligomenoreja) ili da potpuno izostanu (amenoreja).

Usljed povećanog nivoa prolaktina dolazi do blokiranja FSH (folikulostimulirajućeg hormona) i GnRH (gonadotropin oslobađajućeg hormona), a oba ova hormona imaju značajnu ulogu u procesu ovulacije. Kao posljedica dolazi do izostanka ovulacije i nemogućnosti ostanka u drugom stanju, prenosi Pharmamedica.

Zbog sniženja estrogena i progesterona koji prate hiperprolaktinemiju javljaju se suvoća vagine, smanjenje libida i osteoporoza.

HIPERPROLAKTINEMIJA KOD MUŠKARACA

Simptomi tipični za hiperprolaktinemiju kod žena (galakotreja) i uvećanje grudi (ginekomastija) veoma rijetko se javljaju kod muškaraca.

Tipične tegobe su pad libida i potencije. Ove tegobe su relativno nespecifične i mogu imati različite uzroke, a često se pripisuju i psihološkim faktorima pa se na prolaktinom uglavnom posumnja tek kad se jave kompresivni simptomi.

KOMPRESIVNI SINDROM

Kod tumora većih od 10 mm (makroadenoma) javlja se kompresivni sindrom. Kompresivni sindrom se ispoljava glavoboljom, povraćanjem koje je tipično u mlazu, ispadima u vidnom polju i oštećenjima moždanih živaca.

POSTAVLJANJE DIJAGNOZE

Za postavljanje dijagnoze hiperprolaktinemije od velike važnost je detaljna anamneza. Kod žena obavezan je fiziklani pregled dojki. Osim prepoznavanja tipčnih simptoma (galaktoreja) treba obratiti pažnju na postojanje simptoma kompresivog sindroma. Detaljno treba analizirati lijekove u redovoj terapiji zbog mogućeg jatrogenog uzroka i istražiti eventualne bolesti i stanja koja mogu biti uzrok hiperprolaktinemije.

Dijagnoza se potvrđuje mjerenjem nivoa prolaktina u serumu. Budući da je lučenje prolaktina povećano u stresnim situacijama, vađenje krvi ne treba da se sprovodi iglom, već 20 minuta prije vađenja krvi plasirati braunilu u venu, kako pacijent ne bi povećanom sekrecijom prolaktina odgovorio na ubod igle. Kako se hormon luči u talasima, potreban je veći broj mjerenja.

Prolaktin koncentracije iznad 2000 ng/ml jasno ukazuje na prolaktinom, pri čemu je obično u pitanju makroadenom. Kod prolaktina između 100 i 200 ng/ml može biti u pitanju mikroadenom ili makroadenom.

Nuklearna magnetna rezonanca mozga (ciljano regije turskog sedla u kojoj se nalazi hipofiza) koristi se rutinski kako bi se potvrdilo ili isključilo postojanje adenoma.

LIJEČENJE 

Tok i prognoza liječenja hiperprolaktinemije zavise od njenog uzroka.

U slučaju jatrogenog uzroka ukidanjem leka dolazi do postepenog vraćanja vrijednosti prolaktina na fiziološke i povlačenja simptoma.

Kod bolesti i stanja koja dovode do povećanja nivoa prolaktina od ishoda njihovog liječenja zavisiće uspješnost rješavanja hiperprolaktinemije. U slučaju da je uzrok tumor hipofize cilj liječenja je normalizovanje vrijednosti prolaktina kao i uklanjanje ili redukovanje tumora.

Liječenje može biti medikamentozno, hirurško ili primenom zračne terapije.

  • Zlatni stadarad medikamentoznog liječenja je bromokriptin. Terapija ovim agonistom dopamina najčešće traje između 12 i 24 mjeseca.
  • Hirurško liječenje je indikovano kod mikroadenoma koji nisu reagovali na terapiju lijekovima i kod makroadenoma. Kod mikroadenoma daje odlične početne rezultate. U 80 do 90% pacijenata vrijednosti prolaktina vraćaju se na normalu prvi dan nakon operacije. Dugoročni rezultati su skromniji i stepen recidiva je oko 40% u prvih pet godina. U slučaju makroadenoma rezultati hirurške terapije nisu tako povoljni. U oko jedne trećine operisanih vrijednosti prolaktina se normalizuju, a stepen recidiva je i do 80% u prvih pet godina od operacije. Kod adenoma bez povoljnog odgovora nakon operacije neophodna je primjena bromokriptina duži niz godina uz redovne kontrole.
  • Zračna terapija je praćena različitim neželjenih dejstavima i primjenjuje se samo kod teraporezistentnih tumora. O njoj se razmišlja kada ni nakon hirurškog liječenja ni dugotrajne primjene bromokriptina nije došlo do pada vrijednosti prolaktina u serumu.

Related Post

Ostavi komentar