Ako vam je stomatolog nekada kazao da bolujete od parodontoze (parodontitis) znajte da niste jedini. Bolesti desni variraju od jednostave upale zubnog mesa (gingive) koji se zove gingivitis pa do ozbiljnih problema kao što su parodontitis koji rezultira sa nepovratnom destrukcijom mekih i tvrdih tkiva, gdje je krajnji rezultat gubitak zuba. Nastanak ili pogoršanje bolesti desni zavisi samo od vas i vaše oralne higijene.

Šta uzrokuje bolesti desni zuba?

Naša usta su puna bakterija. Te bakterije zajedno sa pljuvačkom i ostacima hrane formiraju lepljivi plak na zubima. Četkanjem i pranjem zuba, te upotrebom zubnog konca može se ukloniti plak, ali kod neredovne i netemeljne higijene dolazi do formiranja zubnog kamenca. Kamenac nastaje tako što se plak koji je na zubima, nakon par dana mineralizuje i nakon toga više ga ne možemo ukloniti četkanjem. Samo profesionalno čišćenje zubnog kamenca u ordinaciji može ukloniti tvrdokorne naslage.

Ovo je preduslov nastanka oboljenja desni. Bolesti desni dijelimo na gingivitis i parodontitis.

Gingivitis

Što duže na zubima imamo plak i kamenac, to štetnije oni djeluju. Bakterije izazivaju upalu desni koju zovemo gingivitis. Kod gingivitisa, desni postaju crvene, otečene i najčešće krvare prilikom četkanja zuba. Gingivitis je početni stadijum bolesti desni koji se može izlječiti i spriječiti svakodnevnim temeljnim pranjem i četkanjem zuba i upotrebom zubnog kanca i interdentalnih četkica. Svakako se preporučuju redovne posjete stomatologu i čišćenje zubnog kamenca pjeskarenjem i poliranjem svih zuba najmanje dva puta godišnje. Ovaj stadijum bolesti desni ne uključuje nikakav gubitak koštane mase koja pomaže da zubi budu na mjestu.

Parodontitis

Kada bolesti desni koje su u fazi gingivitisa ne liječimo onda prelazimo u parodontitis. Kod parodontitisa desni se odmiču od samog zuba i time formiraju prostor koji nazivamo parodontni džep koji postaje upaljen. Naš imunološki sistem se bori protiv tih bakterija dok se plak i kamenac šire i formiraju u parodontom džepu. Toksini od bakterija i odgovor tjelesnog imunološkog sistema na infekciju dovode do toga da se počinje otapati kost i gube se vlakna oko zuba koj drže zub čvrsto na svom mjestu. Ako se tu ne reaguje i ne ode kod stomatologa na profesionalno čišćenje zubnog kamenca i parodontnih džepova, rezultat će biti ireverzibilna destrukcija mekih i tvrdih tkiva koja će rezultirati povećanom pokretljivošću zuba i samim time će se zub morati vaditi.

Rizični faktori za razvoj bolesti desni zuba

  • PUŠENJE – pušenje je najznačajniji činilac za razvoj bolesti desni. Isto tako, pušenje može smanjiti mogućnost uspjeha u liječenju bolesti desni
  • HORMONSKE PROMJENE – te promjene mogu izazvati kod desni jaču osjetljivost i samim time podložnije su za razvoj gingivitisa. To se najčešće viđa u pubertetu i u trudnoći.
  • LOŠA ORALNA HIGIJENA – omogućava lakše nakupljanje plaka i zubnog kamenca
  • DIJABETES – pacijenti sa dijabetesom su u visokorizičnoj skupini za razvoj bolesti desni
  • LJEKOVI – postoji mnogo lijekova koji mogu izazvati smanjenu salivaciju, koja ima zaštitinu ulogu kod desni. Bez dovoljno pljuvačke, usta su ranjiva za razvoj infekcije. Isto tako neki ljekovi mogu izazvati oteknuće desni, što nam onda otežava da održavamo zube i desni čistim i zdravim.
  • GENETSKA PREDISPOZICIJA – neke osobe su sklonije razvoju upale desni nego druge

Ko najčešće dobija bolesti desni

Kod pacijenata se obično znakovi upale desni ne pojavljuju do navršenih 30-40 god. Muškarci su više podložniji za razvoj upale desni nego žene. Kod tinejdžera se najčešće javlja gingivitis zbog hormonalnih poremećaja. Bolesti desni najčešće se razviju kada se ne ide na redovno kod stomatologa i kada se dopusti da plak i kamenac formiraju parodonti džep.

Kako znamo da imamo bolesne desni?

Simptomi upale desni su:

  • Loš zadah koji ne prilazi
  • Crvene i oteknute desni
  • Pojava krvarenja zubnog mesa prilikom četkanja
  • Bolno žvakanje
  • Pomični zubi
  • Osjetljivi zubi
  • Povlačenje zubnog mesa i utisak da su zubi duži

Bilo koji od navedenih simptoma, može biti znak za razvoj bolesti desni i trebao bi biti pregledan od strane stomatologa.

Kako liječimo gingivitis i parodontitis (bolesti desni zuba)

Cilj terapije je kontrola infekcije i upale. Način terapije varira, ovisno dali se radi i gingivitisu ili parodontitisu. Svaka terapija zahtjeva da pacijent održava dobru oralnu higijenu kod kuće. Stomatolog isto tako može zahtjevati da se promjene neke navike, kao što je pušenje, kako bi poboljšali izglede za uspjeh. Početna faza bolesti desni, gingivitis, može se spriječiti i izlječiti sa provođenjem dobre oralne higijene i redovitim posjetama stomatologu. U ordinacijama Dentus perfectus, preporučamo redovne kontrolne stomatološke preglede 2-3 puta godišnje. Koristimo osim klasičnih metoda liječenja bolesti desni i parodontološki laser koji nam daje još bolje rezultate terapije.

Rana faza terapije

Terapija započinje čišćenjem zubnog kamenca sa površina zuba, ultrazvučnim čišćenje svih površina, nakon toga pjeskarenjem se uklanjaju tamne pigmentacije i mjesta na kojima se bakterija skupljaju. Nakon toga se završnim poliranjem zaglađuju sve površine, kako se bakterija ne bi imale gdje nakupljati i kako bi pacijent kasnije lakše provodio oralnu higijenu kod kuće. Obavezno je i savjetovanje pacijenta o oralnoj higijeni ako se vidi da se ona ne provodi temeljno.

Kod uznapredovalih slučaja parodontitisa potrebno je temeljno iščistiti sve parodontne džepove i deziunfikovati ih kako bi uklonili što više bakterija iz njih i tako smanjili upalu i zaustavili proces destrukcije kosti. Taj zahvat se sastoji od temeljne parodontološke obrade (root planing and scaling). Isto tako kod uznapredovalog parodontitisa od velike važnosti je laser terapija (laserska parodontologija) gdje se uz pomoć lasera dezinfikuju parodontni džepove i potiče biostimulacija gingive kako ne bi bila upaljena.

Kasnija faza terapije – hirurško liječenje

Hirurško liječenje je potrebno u situacijama gdje još vidimo upaljene parodontne džepove nakon prvih nekoliko faza terapije. Parodontalni džepovi su duboki i dalje perzistiraju te se nisu povukli nakon početne terapije. Stomatolog će tada morati hrurškom terapijom da otvori parodontni džep i očistiti ga od nakupina plaka i kamenca. Kod hiruškog liječenja najčešće nastojimo zaustaviti parodontitis i nadoknaditi izgubljenu kost te spasiti zub kako se nebi kompletno rasklimao i na kraju morao biti izvađen.

Redovnim posjetama stomatologu, bolesti desni mogu biti spriječene u ranoj fazi, prije nego što dođe do ozbiljnijih problema. Preduhitrite bolesti desni i zakažite kontrolni pregled već danas.

Izvor: dentusperfectus.hr

Related Post

Ostavi komentar