Pneumonija ili upala pluća označava upalu alveola (vazdušnih mjehurića) i plućnog vezivnog tkiva. Tipično dolazi do nakupljanja tečnosti ili gnoja u alveolama i plućnom tkivu koje posljedično uzrokuje kašalj, temperaturu, groznicu i otežano disanje.

VIRUSNI I DRUGI UZROCI UPALE PLUĆA

Uzročnici upale pluća mogu biti bakterijske, no kao uzročnici često viđaju i virusi, a nešto rjeđe gljive i paraziti. Ponekad se kao uzrok mogu vidjeti otrovni gasovi ili čestice prašine, hemijski iritansi, komadići aspirirane hrane ili povraćenog sadržaja. Upala pluća najčešće se javlja kao komplikacija gripe, prehlade ili bronhitisa. Posebno su osjetljive starije osobe, novorođenčad, hronično bolesna djeca i odrasli, dijabetičari, pušači, alkoholičari, kao i osobe s oslabljenim imunim sistemom. Treba naglasiti kako su virusne upale pluća češće od bakterijskih te znaju biti vrlo teške i smrtonosne, posebno ako su uzrokovane virusom gripe u starijih i imunokompromitovanih osoba.

Upalni eksudat u alveolama se nakuplja i ograničava plućnu funkciju koja rezultira otežanim disanjem – nedostatkom vazduha. Neke virusne upale pluća mogu biti smrtonosne, zato opreza nikad dosta. Osobe s hroničnim bolestima srca, plućnim problemima i trudnice imaju najveći rizik za teže vrste virusnih upala pluća. Kod virusne upale pluća moguć je naknadni razvoj bakterijske infekcije jer je imunološki sistem oslabljen. U takvim situacijama primjena antibiotika je opravdana, a virusna upala pluća obično traje između jednog i tri nedjelje.

PODJELA UPALA PLUĆA

Klinički tijek

Tipična

Atipična

Mjesto zahvaćenosti

Alveolarna

Intersticijska

Vrsta

Ambulantne

Bolničke

Način nastanka

Primarne

Sekundarne

Prema uzročniku

Bakterijske

Virusne

Prema mjestu nastanka

Lobarne

Bronhopneumonije

KLINIČKA PREZENTACIJA I DIJAGNOSTIFIKOVANJE UPALE PLUĆA

Upala pluća u većini slučajeva (premda navedeno ne mora biti pravilo) počinje naglom groznicom, opštom slabošću, bolovima u tijelu i suvim kašljem. Nakon nekoliko dana se jave teškoće pri disanju, bolan kašalj i povišena temperatura. Simptomi (ono što osjećamo) i znakovi (ono što drugi vide) kod upale pluća mogu varirati od blagih do vrlo teških. Ako su blagi, tada su nalik prehladi ili gripu, ali traju duže – pa čak i do tri mjeseca u nekim slučajevima.

U svakom slučaju, najčešći simptomi upale pluća su groznica, znojenje, drhtavica, povišena temperatura, kašalj, bol u prsima prilikom disanja ili kašlja, kratak dah, umor, bol u mišićima, bol u zglobovima, opšta slabost, glavobolja i mučnina. Kod novorođenčadi simptomi uključuju (osim gore navedenih) i nemir, otežano disanje, otežano hranjenje. Starije osobe mogu imati i promjene u mentalnoj svijesti (konfuziju – delirijum).

Ljekar će dijagnozu postaviti prema simptomima (subjektivno) i znakovima (objektivno) bolesti te redoslijedu pojavljivanja. Kod postavljanja ispravne dijagnoze pomoći će auskultacija (slušanje pluća) gdje se čuju karakteristični šumovi u plućima, zatim pretrage krvi (C-reaktivni protein, leukociti, serumski kalij, natrij, kreatinin, šećer u krvi, ureja, pregled urina), kao i rentgenska pretraga pluća koji je ključna za detekciju i obradu pneumonija te kojom se može potvrditi ili isključiti upala pluća.

UPALA PLUĆA – RAZLIKE

Alveolarna (bakterijska)

Intersticijska (virusna)

Početak

Akutni

Subakutni

Stanje prije

Zdrav

Gripa, prehlada…

Temperatura

> 38,5 °C

< 38,5 °C

Nastup temperature

Groznica, ubrzani rast

Polagani rast

Leukociti

Povišeni

Povišeni limfociti

C-reaktivni protein

Povišen

Ureda

Pleura (plućna ovojnica)

Upala česta

Upala rijetka

Šum na plućima

Izražen

Diskretan

Opšti simptomi

Jako teški

Srednje teški

 

ZBRINJAVANJE OBOLJELIH

U pristupu upali pluća od izuzetne je važnosti odlučiti se za ispravno liječenje koje može biti samoliječenje, ambulantno i bolničko. Postoji nekoliko parametara koji pomažu kod procjene stanja i težine bolesti, pridruženih bolesti i komplikacija; na osnovi tih parametara donosimo odluku o vrsti i načinu liječenja. U tu svrhu postoji niz bodovnih skorova od kojih se najčešće koriste Pneumonia Severity Indeks (PSI, koji je kompleksniji, bolje istražen i validiran) i CURB 65 (koristi pet prognostičkih parametara). Broj bodova nakon učinjene procjene svrstava pacijente u grupu rizika koje direktno koreliraju s mortalitetom, a pomaže kod odluke koji pacijenti se liječe ambulantno, koji trebaju kratko, a koji duže liječiti bolnički

SKREĆENICA

PARAMETAR

VRIJEDNOST

C

Confusion (konfuzija – skraćeni mental test score)

≤ 8

U

Urea (ureja)

> 7 mmol/L

R

Respiratory rate (frekvencija disanja)

> 30 u minuti

B

Blood pressure (krvni pritisak)

< 90 / < 60 mmHg

65

Starost preko 65 godina života

> 65 godina

Nakon učinjene CURB 65 procjene maksimalno se može dobiti pet bodova te može pomoći kod odlučivanja za kućno, ambulantno ili bolničko liječenje. Bolničko liječenje je obavezno kada su svi CURB65 pozitivni. Kod djece je obavezno bolničko liječenje u sljedećim slučajevima: ako su mlađa od tri mjeseca, ako su pospana, imaju problema s disanjem, imaju nizak nivo kiseonika u krvi, ako dolazi do dehidracije te ako imaju nižu temperaturu od normalne.

LIJEČENJE

Liječenje upale pluća može biti organizovano u tri nivoa – samoliječenje, ambulantno i bolničko liječenje. U samoliječenje spada unos velike količine tople tečnosti (što oslobađa sluz i pomaže kod iskašljavanja), zatim odmaranje i mirovanje, ali i korištenje tableta protiv bolova i/ili protiv povišene temperature (paracetamol, ibuprofen  ili acetilisalicilna kiselina). Nadalje, trebalo bi pokušati izbjeći lijekove protiv kašlja osim ako ljekar nije odobrio. Smirujući kašalj lijekovima kod upale pluća pogoršava se razvoj bolesti (jer se time pomaže nakupljanju tečnosti i sluzi), pa se tako kašalj može smirivati jedino tokom noći da bi se bolesnik naspavao, a time i odmorio.

Obavezno bi trebalo potražiti pomoć ljekara ako simptomi traju duže od dva-tri dana, ako su prisutne kontinuirane poteškoće prilikom disanja, ako je prisutna stalna bol u prsima kod disanja, kao i kod tjelesne temperature iznad 39°C. Isto tako, ljekaru pomoć bi trebalo potražiti kod upornog kašlja i iskašljavanja gnoja. Dijete mlađe od dvije godine te osobe starije od 65 godina s virusnom upalom pluća takođe zahtijevaju ljekarski tretman, kao i osobe na hemoterapiji, s oslabljenim imunitetom te s drugim zdravstvenim problemima (na primjer, sa zatajivanjem srca ili plućnim bolestima).

U svakom slučaju, liječenje je dugotrajno i potrebno je vrijeme za oporavak jer je organizam vrlo oslabljen, a uključuje  (u zavisnosti od uzroka i stanja):

  • vježbe disanja
  • nadoknađivanje tečnosti (na usta i/ili infuzija)
  • kiseonik
  • lijekove protiv bolova i protiv povišene temperature
  • antibiotike (kod virusne infekcije ne mogu djelovati, ali mogu spriječiti ili ublažiti naknadnu bakterijsku infekciju)
  • lijekove za ublažavanje kašlja
  • lijekove za iskašljavanje (mukolitici i ekspektoransi)
  • inhalacije
  • fizikalnu terapiju
  • kod ležećih pacijenata i tromboprofilaksu
  • pravovremenu mobilizaciju
  • antivirusne lijekove
  • antimikotike

PREVENCIJA

Sami možemo dosta učiniti da preveniramo nastanak raznih bolesti, a time i upale pluća. Tu su prvenstveno dva oblika vakcinacije: protiv gripa (za starije od 65 godina, hronične bolesnike i osobe oslabljenog imuniteta) te vakcinacija protiv pneumokoka (za pojedine rizične grupe pacijenata).

Od generalnih mjera prevencije valja pomenuti pranje ruku (pravilno higijensko pranje ruku traje najmanje 60 sekundi uz korištenje antiseptika za ruke), prestanak pušenja (trajno ili privremeno) jer se time poboljšava prirodna odbrana protiv respiratornih infekcija, zatim dovoljno odmora i sna za pomoć održavanju stabilnog imuniteta, pravilna, zdrava i redovna prehrana, kao i fizička aktivnost (npr. najmanje pola sata žustrog hoda dnevno) kako bi se poboljšala kondicija.

izvor: Pliva

Related Post

Ostavi komentar