Parovima koji prirodnim putem ne mogu da se ostvare kao roditelji, država plaća tri pokušaja vantjelesne oplodnje. Zbog mogućeg neuspjeha, otvara se pitanje treba li država da plaća više besplatnih pokušaja vantjelesne oplodnje, pišu Dnevne novine.

Specijalista ginekologije i akušerstva, doktorica Gordana Globarević kazala je u razgovoru za Dnevne novine da je dobro to što država snosi troškove za tri pokušaja vantjelesne oplodnje, ali da bi, kako smatra, bilo dobro da može i više.

Tri puta je dobro, a trebalo bi da bude i više, ako može zdravstveni sistem jedne države to da podnese“, kaže dr Globarević. Ona podsjeća da se sa sličnim problemom suočavaju i mnogo razvijenije zemlje. Prema riječima dr Gobarević, prihvaćena okvirna stopa je oko 15 odsto parova sa problemom fertilnosti. Posljednji podaci pokazuju da je zastupljenost polova u stopi infertiliteta 35 odsto žene, 35 odsto muškarac, a 30 odsto zajednički uzroci.

Za prvih sest mjeseci 249 postupaka

Sterilitet je sve prisutniji problem parova, kako u svijetu, tako i u Crnoj Gori. Iako nije poznat tačan broj parova koji imaju problem da prirodnim putem dođu do začeća, poznato je da do roditeljstva više od 600 parova godišnje pokušava da dođe vantjelesnom oplodnjom“, navodi Globarević.

Govoreći jezikom brojki, u prvih šest mjeseci ove godine odobreno je 249 postupaka vantjelesne oplodnje za šta je opredijeljeno oko 429.000 eura.

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje saopšteno nam je da je prošle godine odobreno 459 zahtjeva za upućivanje na vantjelesnu oplodnju, od čega je njih 437 uspješno završeno. Na ime obavljenih postupaka, ukupni troškovi su tada bili 742.780,96 eura, dok je 2014. taj iznos bio 897.089,50 eura.

Tada je podnjeto 462 zahtjeva od kojih je 421 bio uspješan.

Na nedavnom Kongresu mediteranskog udruženja za reproduktivnu medicine u Bečićima saopšteno je da se u našoj zemlji godišnje rodi između osam i devet hiljada beba, dok se vantjelesnom oplodnjom rodi tri odsto beba. Bilježi se i trend rasta broja djece rođene postupkom vantjelesne oplodnje.

Predsjednica Kongresa Tatjana Motrenko-Simić, kazala je da je oko 600 ciklusa oplodnje godišnja potreba za vantjelesnom oplodnjom u Crnoj Gori.

Prema njenim riječima, s obzirom da je država omogućila tri besplatna pokušaj a vantjelesne oplodnje, očekuje se povećanje broja ciklusa.

Naša zemlja ima četiri centra za humanu reprodukciju, a do prije devet godina nije bilo ni jednog, pa su pacijenti bili prinuđeni da putuju van države.

Motrenko kaže da se danas sve tehnike vantjelesne oplodnje mogu obaviti u Crnoj Gori, sem donacije gameta koja je dozvoljena, ali se zbog čekanja na formiranje centralnih registara i formiranja agencije za biomedicinu još ne radi.

Ona je naglasila da bi trebalo imati u vidu da je u Crnoj Gori omogućena vantjelesna oplodnja i kod pacijentkinja sa malim šansama za trudnoću, koje upravo troše najveće količine gonadotropina, što nije slučaj u ostalim zemljama regiona.

Smatramo da je uvođenje trećeg postupka na teret sredstava Fonda doprinos povećanju procenta uspješnosti postupaka i to snižavanjem starosti žena koje ulaze u postupak, kao i činjenicom da je procenat uspješnosti trećeg i kasnijih postupaka daleko veći od procenta uspješnosti prva dva postupka”, pojasnila je ona.

Ipak, kako Globarević napominje, emografi stalno ukazuju na to da nam populacija stanovništva stari, da je stopa nataliteta niska, te da bi trebalo raditi na promjeni tog trenda.

Related Post

Ostavi komentar