Bol u grlu, povišena temperatura, otežano gutanje, otečene žlijezde na vratu, karakteristične su za anginu. Iako je prisutna u svakom periodu godine, do izražaja najviše dolazi tokom jeseni kada se spuste temperature, a potom u rano proljeće zbog pojave kapljičnih infekcija.

Angina ili tonzilitis je zapaljenje ždrijelnih krajnika. Uzročnik je najčešće bakterija betahemolitički streptokok, ali mogu biti i razni virusi.

Javlja se kod svih, djece i odraslih, s tim što je kod mališana češće u težem obliku.

Osim uobičajenih simptoma, kod najmlađih se javlja i malaksalost, slabost u mišićima i povraćanje.

Angini su posebno podložna djeca od tri do osam godina – ističe otorinolaringolog profesor dr Vojko Đukić iz Klinike za otorinolaringologiju (ORL) i maksiofacijalnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije.

Kako se infekcija prenosi i da li je teško dijagnostikovati?

Širi se kapljičnim putem, disanjem, kijanjem, kašljanjem. Inkubacioni period od momenta infekcije do trenutka ispoljavanja simptoma obično je dva, tri dana. Ponekad je teško razlikovati bakterijsku od virusne infekcije jer klinička slika i laboratorijski nalazi mogu biti slični. Prilikom pregleda, vide se otečeni, crveni krajnici nekad presvučeni bjeličastim naslagama sa okolnim crvenilom. Ali, tek kada se uradi bris najčešće se otkrije pravi uzročnik.

Zašto kažete najčešće?

Jer je za procjenu da li je uzročnik bakterijski ili virusni potrebno znanje i iskustvo baš zbog sličnih simptoma. To najbolje dokazuje infektivna mononukleoza, poznata kao “bolest poljupca”, koja je uzrokovana virusom ali se klinička slika odlikuje tipičnom anginom i otečenim žlijezdama u predjelu vrata.

Kako se angina liječi?

Ukoliko je ljekar potpuno siguran da je angina virusnog porijekla, kao terapija se daju čajevi i lijekovi protiv bolova i temperature. Ako je bakterijskog porijekla, liječi se odgovarajućim antibioticima oko deset dana. Vrlo je važno da se angina liječi, jer neliječena ili nedovoljno liječena može uzrokovati ozbiljne komplikacije. Posljedice mogu biti peritonzilarni apsces, odnosno gnojna kolekcija odmah pored krajnika. Od ove komplikacije je opasniji retrofaringealni apsces, koji se javlja iza ždrijela. Može da se javi čak i sepsa ako se ra[iri po cijelom organizmu, kao i zapalenje zglobova, bubrega.

Kako spriječiti česte angine?

Ukoliko se angine javljaju više od tri puta godišnje, krajnici moraju hirurški da se otklone. Ovo se posebno odnosi na djecu jer su kod njih simptomi izraženiji. Kada se angina javi, treba ih izolovati iz kolektiva, primijeniti neophodnu intenzivnu terapiju, a potom razmotriti mogućnost operacije. Isto se odnosi i na ponovljene apscese gnojnih angina. Bolesne krajnike obavezno treba vaditi, kao što zdrave treba obavezno čuvati. Da bi se donela pravilna odluka, neophodna je dobra stručna procjena – naglašava dr Đukić.

OPERACIJA KRAJNIKA

Ponekad se djeci operišu uvećani, a potpuno zdravi krajnici jer onemogućavaju normalnu ishranu i disanje. Bilo šta da je povod ovom hirurškom zahvatu, najčešće se radi tonzilotomija – odstranjenje dijela krajnika koji je sporan. Otklanja se dio da bi se omogućilo gutanje i disanje, dok se deo krajnika ostavlja da i dalje obavlja odbrambene funkcije – ističe dr Đukić.

Related Post

Ostavi komentar