Slatkišima, kafom, energetskim napicima, fizičkom neaktivnošću, kasnim odlaskom na spavanje utičemo na nivoe raznih hormona u tijelu. Slatkiši ometaju otpornost na insulin

Hormoni na mnogo načina utiču na ljudsko tijelo. Regulišu metabolizam i razvoj, njihovo dejstvo vidi se u apetitu, libidu, težini, raspoloženju i još toliko toga. Rad hormona, međutim, može poremetiti nešto što nam djeluje potpuno bezazleno poput šećera, kafe ili navike da malo kasnije odlazimo na počinak.

Pretjeran unos slatkiša može dovesti do otpornosti tijela na insulin, hormon koji reguliše nivo šećera u krvi. To povećava rizik od dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma.

Tokom noći nivo hormona stresa, kortizola, pada, ali rad do kasno sprečava taj prirodni proces. To povećava rizik od nesanice, gojaznosti, depresije i povišenog krvnog pritiska. Isto kao i noćni rad, nesanica dovodi do pojačanog lučenja kortizola, a time se povećava i rizik od nagomilavanja viška masnih naslaga.

Jedna od posljedica je to što kortizol podiže nivo šećera u krvi, što dalje podstiče želju za hranom bogatom šećerom koja će najbrže zadovoljiti te potrebe. A šećer će raspoloženje popraviti samo nakratko. Sa druge strane, tokom sna tijelo povećava nivo hormona leptina koji javlja da ne treba da se jede. Ali, ako se cijele noći prevrćemo po krevetu, neće se lučiti dovoljno leptina, što će dovesti do osjećaja gladi. Manjak sna u kombinaciji sa stalnim osjećajem gladi povećava rizik od gojenja.

Osim što reguliše stres, jedan od zadataka kortizola je da povećava budnost. Budući da mu je kofein “prijatelj”, treba pripaziti na vrijeme ispijanja kafe, ali i energetskih i drugih napitaka koji obiluju tom supstancom. Oni koji omiljeni crni napitak piju između osam i devet sati ujutro, kada je nivo kortizola najviši, vremenom razvijaju toleranciju na kofein čime se smanjuje njegova efikasnost.

Što je nivo kortizola veća, to je veći rizik od otpornosti na kofein. Kafa ne djeluje, pa tijelo vrlo brzo traži dodatnu količinu ili snažniji napitak kako bi se razbudilo. To međutim, dovodi do dodatne nervoze i napetosti.

Fizička aktivnost nas čini jačim, ali i srećnijim i seksualno “gladnijim”

 

Bez redovnog vježbanja organizam ne može doći do dovoljne količine endorfina, hormona zaduženog za dobro raspoloženje i snažan imunitet, složno poručuju stručnjaci. Zbog toga se kada smo fizički neaktivni povećava rizik od depresije, bolesti, ali i slabljenja libida. Što više vježbamo, to će telo lučiti više endorfina, pa će i kvalitet života biti bolji.

Još jedna prednost dolazi sa ubrzanjem pulsa zbog fizičke aktivnosti. Aerobne vježbe smanjuju nivo hormona grelina koji stimuliše apetit. Takva vrsta treninga odlična je za mršavljenje i poboljšanje kondicije, a potrebno je vježbati najmanje 20 minuta svakog dana. Odličan izbor su plivanje, trčanje i vožnja biciklom.

SVE, SAMO UMjERENO

Stroga dijeta i intenzivni treninzi smanjuju nivo ženskog polnog hormona estrogena koji reguliše menstrualni ciklus. To može poremetiti ciklus zbog čega menstruacije najčešće izostaju sve dok tijelo ne sakupi dovoljno zdravih masti. Ublažavanje simptoma PMS-a slatkišima nepovoljno utiče na hormone, naročito na insulin koji utiče i na to koliko “energije imamo”. Prevelika količina šećera u organizmu trenutno će ublažiti simptome, ali dejstvo će brzo popustiti i uzrokovati još veći pad raspoloženja.

Related Post

Ostavi komentar