Boravak u prirodi pravi je odmor za mozak u užurbanoj svakodnevnici. No, čak i u ležernoj šetnji kroz proplanke ili šume vreba opasnost koju često ne možemo ni primijetiti. Riječ je o krpeljima. Uočimo ih tek kada ih nađemo na svom tijelu pri povratku iz prirode. Ti mali napasnici, ako su zaraženi i vrlo opasni, vrebaju dijelove tijela gdje je koža najtanja poput predjela pazuha, prepona, vrata i sl.

Bolesti koje mogu uzrokovati krpelji nisu nimalo bezazlene.

Krpeljni meningoencefalitis i lajmska borelioza (poznata i kao lajmska bolest) dvije su najčešće bolesti koje krpelji prenose. Ne mora se svako tko je inficiran razboljeti, ali opasnost od zaraze povećava se višestrukim i čestim ubodima krpelja.

Krpeljni meningoencefalitis je virusna bolest središnjeg nervnog sistema. Inkubacija bolesti uglavnom traje od 7 do 14 dana. Kod dvije trećine zaraženih osoba bolest se manifestuje simptomima nalik gripu.

Ako se razvije upala moždanih ovojnica (meningitis), bolest obično počinje naglo, s visokom temperaturom, jakom glavoboljom, mučninom, kočenjem vrata i osjetljivošću na svjetlost. Upala moždanih ovojnica može prerasti u upalu mozga, a u najtežim slučajevima dolazi do poremećaja svijesti, prestanka disanja i smrti.

Lajmska bolest je infekcija uzrokovana bakterijom Borreliom burgdoferi. Nakon uboda krpelja infekcija kod čovjeka najčešće prolazi neprimjetno. Kod 70 do 80% osoba pojavljuje se 7 do 14 dana nakon uboda, kao prstenasto crvenilo na koži koje se s mjesta uboda postepeno širi, dok sredina postaje sve bljeđa. Kožna promjena može biti bolna i praćena visokom temperaturom i povećanjem limfnih čvorova.

Nakon nekog vremena crvenilo spontano nestaje, pa ljudi misle da su i problemi nestali. No, nakon nekoliko sedmica bakterija se može proširiti krvlju u druge organe, posebno u mišićno-koštani sistem, srce, zglobove i nervni sistem. Lajmska borelioza se liječi antibioticima koji su djelotvorni u prvoj fazi bolesti, pa je poželjno terapiju započeti što ranije kako bi se izbjegle komplikacije.

Što kada nađete krpelja na tijelu?

Mnogi smatraju da krpelja treba izvaditi s kože okretanjem. No, to nemojte raditi jer krpelj u tom slučaju može ispustiti sadržaj trbušne šupljine i zaraziti vas. Uhvatite ga pincetom što bliže tijelu i samo povucite prema gore. To činite u medicinskim rukavicama i dezinfikujte ruke u alkoholu nakon toga jer je krpelj zarazan i nakon vađenja. Savjetuje se i da krpelja spalite nakon toga.

Gdje i kada se krpelji mogu naći u prirodi?

Aktivnost krpelja zavisi od nekoliko činjenica ponajviše od temperature i vlažnosti zato imaju tzv “sezonsku aktivnost“, najaktivniji su i najbrojniji u proljeće i rano ljeto (maj, jun). Nalazimo ih skrivene na listovima i granama grmova, niskog rastinja (do visine 1m), šikara; u prizemnom sloju šuma, uz staze za šetanje, u vrtovima, izletištima itd.

Kako dolaze do nas?

Skriveni na vlasima trave, granama i listovima grmlja i drveća, krpelji čekaju prolazak pogodnog domaćina – toplokrvne životinje ili čovjeka. Građom svojih nogu prilagođeni su prihvaćanju za krzno životinja ili na dlačice odjeće ljudi.

Nakon što se prihvati na domaćina, krpelj hoda više sati po tijelu u potrazi za mjestom gdje će se učvrstiti svojim rilom.

Probadanje kože traje desetak minuta i ne osjeća se zbog supstance u slini koje, među ostalim, imaju djelovanje poput anestetika.

Kako spriječiti ubod?

Prilikom odlaska u prirodu radi šetnje, rekreacije ili obavljanja poslova na otvorenom treba uvijek pomisliti na mogućnost uboda krpelja. Potrebno je: Izbjegavati područja nastanjena krpeljima; u takvim područjima hodati obilježenim stazama (izbjegavati provlačenje i puzanje kroz grmlje, ostavljanje odjeće na grmlju/travi i ležanje na tlu).

Koristiti odgovarajuću obuću i odjeću tokom boravka u prirodi – nositi pantalone dugih nogavica i majice/košulje dugih rukava, zatvorenu obuću. Preporučuje se nogavice uvući u čarape, a majice/košulje u pantalone kako bi se spriječio ulazak krpelja pod odjeću. Bolja je svijetla odjeća na kojoj se lakše može uočiti krpelj.

Primijeniti sredstva za odbijanje krpelja – nanijeti ih na gole i izloženije djelove tijela. Djeluju nekoliko sati, zavisno od znojenja kože.

Pregledati se tokom boravka u prirodi svakih dva do tri sata te obavezno nakon povratka iz prirode, posebno nakon boravka u području zaraženih krpelja. Krpelji obično nekoliko sati traže mjesto uboda prije uzimanja obroka krvi.

Tokom pregledavanja tijela posebno pregledati predjele iza uha, potiljak, vrat, prepone, pazuhe i područje iza koljena i pupak.

Šta preduzeti

Odmah izvaditi krpelja pomoću pincete za čupanje dlačica. Krpelja treba pincetom obuhvatiti uz samu kožu i laganim povlačenjem izvući, pazeći da se ne ošteti tijelo krpelja prilikom izvlačenja. Ako je potrebno, radi preciznog hvatanja, može se koristiti lupa jer trganjem krpelja ostaje dio zarinut u kožu pa može doći do zaraze. U tom slučaju valja potražiti pomoć ljekara.

Ni u kom slučaju krpelji se na koži ne smiju “gušiti” premazivanjem alkoholom, uljem ili masti, „paliti“ šibicom jer time izazivamo naglu smrt krpelja pri čemu on isprazni sadržaj svoje trbušne šupljine u čovjeka i tako vrlo lako prenese zarazu ako je zaražen. Krpelje nemojte dirati golim rukama. Nakon što je krpelj odstranjen, mjesto uboda preporučljivo je premazati antiseptikom.

Related Post

Ostavi komentar