„Normalni“ iscjedak je uvijek bez mirisa, homogen, a količina zaviisi od životne dobi i faze ciklusa. Za njegovu zaštitnu ulogu odgovoran je pH koji je u generativnoj dobi između 4.1 i 4.9. Povišenje pH remeti normalnu floru i omogućava prevladavanje anaerobnih i patoloških bakterija.

Iscjedak se javlja već par sati nakon porođaja zbog djelovanja estrogena u trudnoći i tada je pH nizak. U dječjoj dobi raste i tada prevladava miješana flora, dok u pubertetu već ima dosta zaštitnih bakterija laktobacila te se stvara mliječna kiselina, koja dominira u generativnoj dobi. U menopauzi se opet smanjuje broj laktobacila te ponovno nastupa osjetljivije i manje otporno razdoblje u životu žene.

Naime, pod uticajem hormona ljušte se ćelije sa zidova vagine te na njih djeluju laktobacili, koji oslobađaju i razgrađuju glikogen iz stanica te se stvara mliječna kiselina koja snižava pH, odnosno pojačava kisjelost vagine. Ovo je zaštitni mehanizam, jer brojne bakterije, koje se nalaze u vagini su neaktivne i mogu se aktivirati tek u alkalnom mediju.

U tom slučaju dolazi do poremećaja ravnoteže što smanjuje prirodnu odbranu te se manifestuje bakterijska vaginoza. Najčešći simptom je abnormalni iscjedak s neugodnim mirisom (kiseli kupus ili „usoljena“ riba) koji i žena stalno osjeća, a posebno je intenzivan poslije polnog odnosa i nakon menstruacije (alkalni uticaj sperme i menstrualne krvi). Neke žene nemaju posebne simptome, ali većina osjeća peckanje i svrab ponekad s bolovima u donjem dijelu stomaka.

Kod ovih simptoma svakako posjetite ginekologa, jer najčešći uzrok smetnji je bakterijska vaginoza, koja može ostaviti posljedice ako se ne liječi. Bakterijska vaginoza se ne smatra polno prenosivom bolesti, jer nastaje kada se poremeti ravnoteža normalne vaginalne flore.

Ginekolog ima nekoliko dijagnostičkih mogućnosti i nije problem postaviti dijagnozu, jer je karakteristična i klinička slika i mikroskopski nalaz.

Danas ima niz lijekova koje uzimaju oba partnera i koji su učinkoviti, no nažalost ima dosta recidiva, pa naglasak treba biti na prevenciji. Osjetljivije osobe moraju voditi računa o situacijama koje mijenjaju pH i djeluju protiv lactobacila. To su odnosi, menstruacija, terapija antibioticima, veća količina ugljikohidrata u prehrani, manjak estrogena, opšti pad imuniteta, stres. U tim situacijama preporučuje se preventivno uzimanje probiotika, koji se primjenjuju i lokalno i peroralno. Dobro je sprovesti 1-2 kure probiotika, a potom povremeno ako se osjete promjene vaginalnog iscjetka, nelagoda, peckanje i slično. Probiotici su najbolji zaštitnici normalizacije vaginalne flore, a to znači dobru odbranu lokalnog imunog sistema i sprečavanje ne samo vaginalnih infekcija već i onih u maternici i jajnicima, što može ostaviti trajne posljedice.

Prof.dr.sc. Višnja Latin, ginekolog

Related Post

Ostavi komentar