Poznata je činjenica da normalna tjelesna temperatura varira između 36 i 37°C stepeni, ali za zdravu odraslu osobu normalna je i temperatura od 37,5 stepeni.

Temperatura zavisi od godina života, dobu dana, aktivnosti i naravno, stanju organizma. Osim toga, temperatura zavisi od načina na koji smo temperaturu izmjerili, na primjer, mjerenje temperature iz uha može izmjeriti i nešto manju temperaturu nego što ona jeste.

“Normalna tjelesna temperatura mjerena u usnoj šupljini kreće se između 36,8°C ± 0,4°C. Najniže vrijednosti u većine osoba mjere su u 6 sati ujutro a najviše vrijednosti mjere su između 16 i 18 sati poslijepodne. Najveća normalna tjelesna temperatura izmjerena u usnoj šupljini u 6 sati ujutro je 37,2°C, a najveća normalna tjelesna temperatura izmjerena u usnoj šupljini u 18 sati poslijepodne je 37,7°C. Vrijednosti mjerene iznad navedenih smatraju se povišenom tjelesnom temperaturom”, kaže Jasminka Nedić, dr.med. specijalista porodične medicine.

Što utiče na temperaturu našeg tijela?

Osim toga, doktorica Nedić je istakla kako je temperatura koja se mjeri rektalno je 0,4°C veća nego temperatura mjerena u usnoj duplji, a kao razlog toga ističe disanje na usta koje može sniziti tjelesnu temperaturu u usnoj šupljini. Kod aksilarnog mjerenja temperature, odnosno mjerenja temperature pod pazuhom, utiče način i vrijeme držanje toplomjera, a napomenula je kako se toplomjeri mora postaviti na sredinu pazuha i da bi trebalo da se drži 10 minuta kako bi se dobile što preciznije vrijednosti tjelesne temperature.

Takođe je objasnila kako je za regulaciju temperature tijela zaslužan hipotalamus, mali središnji dio mozga, koji prima signale sa površine naše kože i iz našeg organizma te određuje najpovoljniju temperaturu tijela.

U normalnim uslovima podešen je do najvećih normalnih vrijednosti tjelesne temperature i ne prelazi tu vrijednost uprkos svim našim aktivnostima ili dobu dana. Tokom bolesti postavke termoregulacijskog centra su drugačije i bivaju podešene na veće vrijednosti temperature zahvaljujući određenim tvarima koje se luče u organizmu tokom bolesti i koji se nazivaju pirogeni i tada temperatura raste do recimo 39°C ako je tako podešen termoregulacijski centar u našem mozgu – objasnila je doktorica.

Ne postoji blago povišena temperatura

Kao što je doktorica istakla, na temperaturu našeg tijela utiču mnogi čimbenici, a blago povišena temperatura zapravo ne postoji, već tijelo može podizati temperaturu tokom različitih aktivnosti, poput vježbanja, te na povišene temperature može uticati i visoka vlažnost vazduha. Kod žena se takođe temperatura podiže zbog ovulacije, i to najčešće tokom prijepodnevnih sati, i ona traje sve do kraja ciklusa, a podići se može za čak 0,6°C stepeni.

“Izraz blago povišena temperatura zapravo i nije adekvatan. Temperatura može biti povišena ili normalna. Svaku povišenu temperaturu tumačimo u kontekstu kliničkih simptoma i znakova i temeljem cjelokupne slike o stanju organizma tumačimo ozbiljnost povišene temperature”, napomenula je doktorica Nedić.

Povišena temperatura često je popraćena drugim simptomima, poput prehlade, groznicei slabosti te se tada temperatura može snižavati lijekovima ili stavljanjem obloga. Tek kada temperatura pređe 38°C stepeni, tada je m oramo snižavati, te ako ne uspijemo kućnim metodama, trebali bi posjetiti ljekara.

No, ako ne osjetimo druge simptome, ne moramose brinuti.

“Povišenu temperaturu dakle treba tumačiti u zavisnosti od simptomima i znakova koji tu temperaturu prate. Većina uobičajenih respiratornih viroza sa povišenom temperaturom su samoograničavajuće bolesti i prolaze kroz 3-5 dana liječili ih ili ne liječili”, rekla je doktorica Nedić.

(Ordinacija)

Related Post

Ostavi komentar