Istraživački tim s Jejla na pragu je revolucionarnog otkrića koje bi moglo potpuno da izmijeni pristup autoimunim bolestima.

Autoimune bolesti su one bolesti koje izazivaju da naš imunološki sistem reaguje protiv tkiva našeg tijela, a osim što okreću naš organizam protiv samog sebe, oni proizvode i antitela koja napadaju tkiva.

Iako se pretpostavlja da takve bolesti oduvjek postoje, lekari tvrde da je moderno doba njihova era, a u posljednjih dvadesetak godina u svijetu je došlo do ekspanzije takvih bolesti, prenosi hrvatski Ekspres.

Tačan uzrok za povećanje oboljelih je nepoznat, a neka istraživanja ukazuju na njihovu povezanost sa manjkom vitamina D, prehranom sa smanjenim udjelom nutrijenata, tzv. infektivnim agensima, poput virusa i bakterija koji mogu biti njihovi okidači, kao i stresom i određenom genetskom predispozicijom.

Žene dvostruko češće obolijevaju od autoimunih bolesti, iako se ni za to ne zna uzrok.

Svijetlo na kraju tunela

Ipak, postoji razlog za optimizam, tvrdi tim istraživača sa Univerziteta Jejl, koji je, čini se, otkrio temeljni uzrok nastanka autoimunih bolesti, kao i obećavajuće metode liječenja, piše „IFL Sajens“.

Rad, objavljen u časopisu „Sajens“, povezao je autoimune reakcije na bakteriju u crijevima zvanu Enterococcus gallinarum.

Autoimuni odgovor, kažu, može se pokrenuti kada bakterija spontano pređe iz crijeva u druge organe u tijelu, poput slezine, jetre i limfnih čvorova.

Autoimuna bolest je hronično upalno stanje uzrokovano imunološkim ćelijama pacijenta, koje pogrešno vjeruju da je telo ugroženo i tako reaguju napadajući zdrava tkiva. Lupus, reumatoidni artritis i Hašimotov tireoiditis samo su tri od preko stotinu stanja koja se uklapaju u ovu kategoriju. Sada im se može dodati dugačak popis bolesti povezanih sa zdravljem bakterija iz creva.

U studiji su istraživači genetskim inženjeringom stvorili miševe koji su bili osjetljivi na autoimune bolesti. Zatim su analizirali bakterije u njihovim crijevima kako bi identifikovali one koji su uzrokovali upalu ili bili uključeni u proizvodnju antitela za koja se zna da potiču autoimune odgovore. Krivac je bio Enterococcus gallinarum.

Rezultati su potvrđeni kada su upoređivali ćelije jetre zdravih ljudi s ćelijama ljudi koji boluju od autoimunih bolesti i pronašli tragove bakterije Enterococcus gallinarum u drugoj grupi.

Međutim, najuzbudljivija činjenica je da su pronašli djelotvorne načine umanjivanja autoimunih simptoma. Korišćenjem antibiotika ili vakcina su smanjili simptome suzbijajući rast Enterococcus gallinarum. Nadaju se da ovo istraživanje može razviti uspješne mogućnosti liječenja određenih autoimunih bolesti, uključujući autoimunu bolest jetre i sistemski lupus.

„Vakcina protiv Enterococcus gallinarum je specifičan pristup, jer vakcinisanje protiv drugih bakterija koje smo istraživali nije spriječilo smrtnost i autoimunitet“, objasnio je autor studije Martin Krigel.

Ti pristupi mogli bi da poboljšaju život pacijenata s već utvrđenom autoimunom bolesti.

Među najčešće spadaju:

  • Reumatoidni artritis
  • Hašimoto bolest štitnjače
  • Hronova bolest
  • Celijakija
  • Dijabetes tipa 1
  • Multipla skleroza
  • Lupus
  • Skleroderma

Ostavi komentar