Šest ljekara ove godine je tražilo dozvolu od Ljekarske komore za odlazak u inostranstvo. Međutim, podaci pokazuju da našu zemlju godišnje u prosjeku napusti 15 ljekara godišnje. Predsjednik Ljekarske komore, Aleksandar Mugoša u razgovoru za Dnevne novine kaže da posebno zabrinjava činjenica da našu zemlju napuštaju mladi ljekari koji bi za nekoliko godina trebalo da budu nosioci crnogorskog zdravstvenog sistema.

Podaci kojima raspolaže Ljekarska komora pokazuju da je Crnu Goru u posljednje četiri godine, u prosjeku napustilo petnaestak ljekara na nivou godine. To, kako kaže Mugoša, nije konačan broj iz razloga što određeni broj ljekara odlazi prije prvog zaposlenja i nema potrebu javljanja matičnoj komori.

ODLAZE MLADI LJEKARI

“U odnosu na ovaj broj stekao bi se utisak da problem odliva ljekara u Crnoj Gori još nije izražen, međutim to je nažalost samo privid, jer smo mi ipak mala zemlja, ekonomski nedovoljno snažna da bismo sebi mogli priuštiti dugotrajno i skupo školovanje studenata medicine, koji nakon završenog školovanja napuštaju svoju zemlju”, kazao je Mugoša.

Posebno, ističe on, zabrinjava činjenica da zemlju napuštaju mladi i hrabri ljekari koji bi za petnaestak godina trebalo da budu nosioci crnogorskog zdravstvenog sistema.

“Njihova energija, mladost, znanje i kreativnost biće u službi nekih drugih zemalja. Sve više njih se sprema za odlazak, sve je manji broj onih koji su motivisani da nakon završenih studija ostanu u zemlji. Sve je manji broj onih koji upisuju medicinu da bi ostali da rade u sredini u kojoj žive i u kojoj su se rodili. Dakle, razlozi zbog kojih odlaze jači su od južnjačkog i tradicionalnog karaktera naše nacije koji podrazumijeva izuzetnu vezanost za porodicu i zemlju na kojoj se podižemo”, navodi prvi čovjek Ljekarske komore.

Naime, kako je istakao, ove godine situacija je nešto drugačija, te je u 2018. godini mišljenje Ljekarske komore o dobrom vladanju, zbog zaposlenja u inostranstvu tražilo šest crnogorskih ljekara. Ovo je, kako je kazao, dokument koji svaki doktor medicine mora priložiti prilikom zaposlenja u bilo kojoj zemlji. Mugoša smatra da je ovo ohrabrujući podatak.

“Ove godine naših šest ljekara tražilo je mišljenje Komore o dobrom vladanju, što je znatno manje od prosjeka za poslednje četiri godine. Ovo je svakako podatak koji daje nadu da nećemo doći u situaciju masovnog odliva ljekara iz naše zemlje. Iskreno, mišljenja sam da su crnogorski ljekari skromniji i izdržlj ivij i od mnogih kolega i ljudi uopšte koj e sam sreo i upoznao do sada” istakao je on.

PRISUTNA MIGRACIJA SA SJEVERA

Kako je kazao, ne smije se zanemariti ni značajan broj starijih i iskusnijih ljekara koji napuštaju javne zdravstvene ustanove i nastavljaju rad u privatnim zdravstvenim ustanovama.

“Oni srećom ostaju u zemlji, ali njihove usluge građanima nijesu više besplatne. Takođe, prisutna je i izražena migracija ljekara od sjevera ka jugu zemlje. Ova pojava dovodi do nedostatka ljekara, prije svega specijalista, u pojedinim opštinama na sjeveru zemlje, što opetimazaposledicu preopterećenost poslom kolega koji tamo ostaju i često nemogućnost da se svim građanima pravovremeno i na pravi način pruži adekvatna medicinska zaštita”, kazao je Mugoša. U martu ove godine, kako je naveo, gosti Ljekarske komore bili su predstavnici Ljekarskih komora zemalja bivše Jugoslavije. Tom prilikom, u zajedničkom saopčtenju nakon sastanka, kazao j e Mugoša, naveli su neke od glavnih razloga zbog kojih ljekari odlaze,

VIŠE RAZLOGA ODLASKA

“Glavni razlozi odlaska ljekara na rad u inostranstvo predstavljaju niski lični dohoci doktora medicine, pre opterećenost poslom, nemogućnost stručnog usavršavanja u zdravstvenim ustanovama u kojima su zaposleni. Takođe, neki od razloga su česti fizički i verbalni napadi na lj ekare, mobing na radnom mjestu, zatim sve veći pritisak na profesionalnu autonomiju ljekara, dugogodišnja politika provođenja “mjera štednje” u zdravstvu koja utiče na kvalitet liječenja naših pacijenata i povećava mogućnost nastajanja ljekarske greške. Među nekima od razloga su i loše uređen zdravstveni sistem kao i negativan stav javnosti i medija prema ljekarskoj profesiji”, navodi Mugoša.

Ukoliko odliv lj ekara i u našoj zemlji, kako je kazao, dobije karakter epidemije, što se već desilo svim našim susjedima, ostaje pitanje ko će u budućnosti da nas liječi i za koji novac. Iz tog razloga, ističe Mugoša, kao društvo, moramo što prije preduzeti potrebne mjere dane bi došli u situaciju zemalj a u kojima građani umiru iz razloga što u blizini nema ljekara koji bi u tom trenutku mogao da im pomogne.

NEPRAVDA DRUŠTVA

“Prije svega, moramo se zapitati sa kojim pravom od ljekara uporno zahtijevamo neke osobine koje niti tražimo niti očekuje” mo od samih sebe. Priznačete, od ljekara se permanentno očekuje maksimum stručnosti, entuzijazma, moralnosti i požrtvovanja”, kazao je on.

Prvi čovjek Ljekarske komore ističe da je socioekonomski položaj ljekara u društvu neprihvatljiv.

“Tu se krije duboka nepravda i hipokrizija u odnosu društva prema ljekarima. Ako to prihvatimo kao činjenicu, bićemo spremni da preduzmemo mjere koje bi zaustavile dalji odliv ljekara”, kazao je on.

Moraju se, ističe Mugoša, stvoriti uslovi za profesionalni razvoj i stručno usavršavanje ljekara, što podrazumijeva kontinuiranu medicinsku edukaciju svih doktora medicine u Crnoj Gori.

OBEZBIJEDITI ADEKVATNU NAKNADU

“Ono što se može i mora uraditi jeste da se obezbijedi adekvatna naknada za odgovoran posao koji obavljamo. Potom, neophodno je osiguraj ti adekvatno i obavezno osiguranje ljekara od medicinske greške i uvesti pravednu i fer procjenu profesionalne odgovornosti
ljekara od strane Ljekarske komore. Potrebno je, takođe, kreirati i osigurati primjenu medicinskih standarda u svakodnevnom radu, pri čemu standarde može definisati samo moderna medicinska nauka ne fondovi, ministri ili menadžeri zdravstvenih ustanova”, kazao je on.

Ukoliko se ovo desi, smatra Mugoša, smanjiće se odliv ljekara, unaprijediti će se kvalitet liječenja naših građana i poboljšati zdravstveni sistem u cjelini. Što je najvažnije, ističe on, stimulisati će se mladi ljudi da studiraju težak studij medicine.

Zabrinjavajuća situacija u regionu i zemljama jugoistočne Evrope
Problem odliva ljekara, kazao je Mugoša, prisutan je u svim zemljama jugoistočne Evrope, pa tako u Makedoniji javno zdravstvo praktično gotovo da više ne postoji. U Srbiji, navodi on, čitavi kolektivi u jednom danu potpisuju ugovore za odlazak van granica zemlje.

Bosnu i Hercegovinu dnevno napusti jedan ljekar, a trećina završenih studenata medicinskog fakulteta u Sarajevu traži svoju diplomu prije zvanične promocije, takođe zbog odlaska u inostranstvo (podaci iz 2016. godine). U Hrvatskoj je, prema podacima sa sajta Ljekarske komore Hrvatske, na današnji dan u odlasku više od 1.500 ljekara, a već je značajan broj ljekara napustio svoju zemlju. Nedavno je u Zaprešiću umro mladi čovjek nakon što je pola sata proveo u Hitnoj medicinskoj pomoći u kojoj nije bilo ljekara”, kazao je prvi čovjek Komore.

Kako navodi, loša situacija je i u Sloveniji i Rumuniji gdje se zbog odliva ljekara iz ovih zemalja zatvara veliki broj klinika.

Slovenija je u ozbiljnom problemu zbog nedostatka ljekara, tako da su prinuđeni da zatvaraju klinike u pojedinim zdravstvenim ustanovama. Za veoma kratko vrijeme Rumunju je napustilo 22.000 ljekara što je dovelo do zatvaranja 12 zdravstvenih ustanova veličine našeg Kliničkog centra”, kazao je on.

Prema podacima koje je, kako ističe, dobio od bugarskih kolega, njihovu zemlju je napustilo 18.000 ljekara. U Poljskoj je, kazao je Mugoša, problem nedostatka ljekara u jednom trenutku eskalirao do te mjere da je opstanak nacije doveden u pitanje.

Prije svega moramo se zapitati sa kojim pravom od ljekara uporno zahtijevamo neke osobine koje niti tražimo niti očekujemo od samih sebe. Priznaćete, od ljekara se permanentno očekuje maksimum stručnosti, entuzijazma, moralnosti i požrtvovanja

Related Post

Ostavi komentar