Novi model za finansiranje zdravstvenih ustanova, koji je pripremljen, biće efikasniji od dosadašnjeg i više će motivisati zdravstvene radnike za pružanje zdravstvenih usluga, saopštio je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), Sead Čirgić.

On je danas, na panel diskusiji “Izazovi javne potrošnje: Koliko košta zdravlje“, koju je organizovalo Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPCNG), kazao da su problemi sa kojima se suočava Crna Gora kad je u pitanju zdravstveni sistem isti kao države Evropske unije (EU).

“Ono što nas razlikuje od država EU jesu modeli plaćanja zdravstvenih usluga. Vrlo je teško odrediti šta kod cijene zdravstvene djelatnosti pripada na rad ljekara, šta na rad medicinskog srednjeg osoblja, šta na administrativne radnike. Cijena u zdravstvenoj djelatnosti nije čist ekonomski izraz, već obračunska osnova za realizaciju dogovorenih aktivnosti na polju pružanja usluga zdravstvene zaštite“, naveo je Čirgić.

Govoreći o modelima plaćanja zdravstvenih usluga, Čirgić je rekao da postoje četiri načina plaćanja.

“Globalni budžet, gdje se unaprijed predviđaju sredstva za svaku zdravstvenu ustanovu. Taj metod je jako neefikasan. Svaka zdravstvena ustanova koja se na taj način finansira unaprijed zna sredstva koja će dobiti. Pacijenti se šalju iz jedne bolnice u drugu. Stvaraju se duge liste čekanja, nezadovoljni zdravstveni radnici i pacijenti. Model je karakterističan za nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju“, pojasnio je Čirgić

On je kazao da postoji i model budžetiranja po stavkama, kada se unaprijed planiraju sredstva za svaku zdravstvenu ustanovu, gdje se tačno prepoznaju iznosi za zarade, iznos za materijalne troškove, za ljekove, potrošni medicinski materijal, za kapitalne investicije i ostale potrebe koje ima jedna zdravstvena ustanova.

“Model je takođe neefikasan, jer se namjenska sredstva ne mogu prelivati sa jedne namjene za drugu. Karakterističan je što se menadžment zdravstvenih ustanova pretvara u administrativne radnike, nizak nivo odgovornosti“, naveo je Čirgić.

On je rekao da postoji i retrospektivni model plaćanja, gdje se plaća svaka usluga zasebno, navodeći da je loša strana tog modela što su zdravstveni radnici motivisani da prekomjerno pružaju zdravstvene usluge, i mogućnost kontrole je vrlo ograničena.

“Model koji je prepoznala razvijena Evropa je prospektivan model plaćanja, gdje se plaća po slučaju. Svi slučajevi se obrađuju u srodničke dijagnostičke grupe, unaprijed je prepoznata cijena. Dobra strana ovog modela jeste ta što tjera svaku zdravstvenu ustanovu da bude racionalna u korišćenju sredstava koja im pripadaju“, naveo je Čirgić.

On je kazao da je negativnost toga modela što su bolnice motivisane da dijagnozu koja se manje plaća prikažu kao komplikovanije.

“Nema idealnog modela plaćanaj kad su bolnice u pitanju, ali ima nešto što primjenljuje kompletna Evropa. U prethodnom periodu uspjeli smo da pripremimo model za novi način finansiranja zdravstvenih ustanova. U krajnjem, mislim da ćemo dobiti jedan efikasniji model, imaćemo više motivisane zdravstvene radnike za pružanje zdravstvenihusluga. To je i način kako se može doći do većih zarada“, istakao je Čirgić.

Ana Ičević, predstavnica Sindikata doktora medicine, kazala je da u tom sindikatu nisu upoznati o novom modelu načina finansiranja zdravstvenih ustanova.

“Imamo jednu paradoksalnu situaciju da naši ljekari što više rade, manje su plaćeni. Prepolovi im se vrijednost boda. Od zavisnosti od vrste usluga koje pružaju, svaka usluga se boduje, i što se više radi, budu prepolovljeni bodovi. Ni dan danas nismo dobili razumno obrazloženje zašto ljudi ako više rade, budu manje plaćeni“, navela je Ičević.

Ona smatra da Strategija privatno-javnog partnerstva nije dovela do rješavanja nagomilanih problema, “već do rasta velikog nezadovoljstva, kako pacijenata, tako i samog osoblja, kao i dodatnog nova iz budžeta koji je namijenjen javnom zdravstvu“.

“Izdvajanje za privatne zdravstvene usluge, koje su u ovoj Strategiji, počev od 2011. godine, iznosi oko 20 miliona eura. Samo izdvajanje za Specijalnu bolnicu Kodra je iznosilo skoro osam miliona eura. Izdvajanje za privatnu ustanovu Hipokrat se sve više povećavaju sa 230 hiljada u 2017. na 435 hiljada u prošloj godini“, navela je Ičević.

Ona je kazala da, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije o privatno-javnim parnerstvima u zdravstvenim ustanovama zemalja Evrope, taj model se nije pokazao efikasnim „ni u redukciji troškova, ni u podizanju efikasnosti sistema“.

Ekonomska analitičarka, Mila Kasalica, ukazal je na reviziju Državne revizorske institucije (DRI)a koja se odnosi na planiranje javne nabavke medicinske opreme.

“Na mikro novou planiranja, postoji nedostatak efikasnog sistema zajedničke konsultacije i koordinacije između Ministarstva zdravlja, FZO i zdravstvenih institucija. To je osnova da se generišu problemi i nedostaci u planiranju nabavke medicinske opreme“, navela je Kasalica.

Ona smatra da politički segment utiče na ono što se dešava na tržištu zdravstva.

“Naš zdravstveni sistem se nalazi u raljama decenijskog služenja nekvalitetnim političarima, slabo fokusiranim medicinskim radnicima, i pacijentima koji zbog toga što moraju da vrijeme posvete redovima, rezidualno mogu pomoći svojem zdravlju“, kazala je Kasalica.

Ona je istakla da od 2014. do 2019. godine poreski obveznici opredijeljuju milijardu i 255 miliona eura za zdravstvo, 16 odsto je FZO, zdravstvene ustanove pokrivaju 82 odsto i Institut za zdravlje dva odsto.

“Dodatno se sredstva od poreskih obveznika za Ministarstvo zdravlja odvajaju i iznose skoro 12 miliona, a transferi za zdravstvenu zaštitu iznose 47 odsto, s tim da naglašavam da ovo isključuje ulaganje u liječenje u inostranstvu, nabavku posebne opreme koja se tiče ortopedskih aparata“, rekla je Kasalica.

Poslanica u Skupštini Crne Gore, Branka Bošnjak, kazala je da ministar „bježi od činjenice da postoji nezadovoljstvo sa jedne strane veliko i ljekara, a sa druge strane i pacijenata, i taj jaz je sve veći“.

“Ministar negira postojanje problema, a očigledno da u zdravstvenom sistemu i ovim reformama nešto nije kako treba“, smatra Bošnjak.

Ona je kazala da joj je najiritantnije što su ljekari, koji bi trebalo da budu nosioci zdravstvenog sistema, „poniženi, potcijenjeni, a Zakon o javnim zaradama ih nigdje ne prepoznaje“.

“Savjetnici predsjednika Skupštine, potpredsjednika Skupštine, imaju plate oko 1,3 hiljade eura i imaju mogućnost da godinu primaju platu po isteku mandata, a kad počnemo da pričamo da treba povećati plate ljekara, i da treba da budu preoznati tim zakonom, nailazimo na otpor“, ukazala je Bošnjak.

Ona je ukazala da se veliki novac izdvaja za ljekare koji dolaze da operišu „moćnike“ i da je teško doći do tih podataka o kojim iznosima se radi.

Generalna sekretarka DPNCG, Mila Radulović, kazala je da je cilj projekta, u okviru kojeg je održan panel, bio da novinari nauče više o tome kako da tumače budžet i kako da ga uporede sa završni budžetom, navodeći da su imali dva treninga na tu temu.

Ona je kazala da je u okviru projekta urađeno i pet istraživačkih priča, koje se tiču javne potrošnje, a koje su objavljene na sajtu DPNCG.

Istraživačica javnih politika u IA, Ana Đurnić, smatra da bavljenje budžetom i javnim finansijama ne smije biti isključiva stvar uskog kruga stručnih organizacija i institucija.

„Bavljenje budžetom i javnim finansijama mora postati sastavni dio rada svih organizacija koje se zalažu za promjene u javnim politikama ili žele da prate njihov sprovođenje, kako bi ih kritički ocijenile i predložile preporuke za promjenu“, istakla je Đurnić.

Čirgić je, u toku diskusije, rekao da novi modeli plaćanja mogu suštinski da promijene situaciju niskih zarada ljekara.

On je istakao da je zdravstveni sistem jedan od najsloženijih i da nije moguće izračunati koliko košta zdravlje precizno.

„Mislim da je najbitnije u našem sistemu uspostaviti autonomiju javnih zdravstvenih ustanova, promijeniti model plaćanja da svaka zdravstvena ustanova dobija onoliko sredstava koliko je radila. Postizanjem autonomije menadžment svake zdravstvene ustanove će biti zainteresovan da ona sredstva koja dobije, rasporedi unutar svoje organizacije na najbolji način – da nagradi najbolje“, rekao je Čirgić.

Panel je organizovan u okviru projekta „Naš novac“, koji je podržan kroz Program malih grantova u okviru projekta “Money Watch – Civilno društvo, čuvar budžeta”, koji sprovodi Institut alternativa, u partnerstvu sa Institutom za javne financije iz Zagreba i NVO Novi horizont iz Ulcinja, a uz finansijsku podršku Evropske unije kroz Instrument za civilno društvo i kofinansiranje Ministarstva javne uprave Crne Gore.”

Ostavi komentar