Koliko znamo o bolestima srca? Iako je riječ o bolestima koje su uzrok obolijevanja velikog djela populacije, i dalje kruže mnoge zablude. Šta je istina, a šta mit, objašnjava dr. Igor Šesto, specijalista interne medicine u Klinici Magdalena za kardiovaskularne bolesti.

1. Bol u grudima je predinfarktno stanje

Bol u prsima može biti posljedica srčane bolesti pa i znak samog infarkta, ali isto tako može biti i posljedica mnogih drugih, puno manje opasnih stanja (žgaravica, visoki protisak, bezopasne aritmije, muskuloskeletalna bol). Ono što je bitno kod boli u grudima koja se javlja prvo u opterećenju, a s vremenom i u mirovanju: ona je snažno indikativna za koronarnu bolest te zahtijeva pregled kod kardiologa.

Bol u grudima koja ne prestaje može biti posljedica infarkta miokarda te je potrebno odmah se uputiti u bonicu radi daljih pretraga.

2. Povišen holesterol i pritisak moramo početi da kontrolišemo tek u 50-ima

Po novim smjernicama trebalo bi početi holesterol kontrolisati već s 20 godina te potom svakih pet godina. Vrlo je bitno da se na vrijeme dijagnostikuju pacijenti sa povišenim masnoćama koje se javljaju u ranoj životnoj dobi jer je to asimptomatska bolest, a s vremenom visoke vrijednosti holesterola znatno doprinose ranom nastanku koronarne bolesti.
Pritisak takođe treba početi periodički kontrolisati u dvadesetim godina budući da kod velikog broja pacijenata takođe ne izaziva nikakve simptome te ako nije du\e vrijeme liječen, može doprinijeti ranom nastanku mnogih srčanih oboljenja.
Ateroskleroza je proces koji napreduje polagano i počinje već kod nekih u tinejdžerskim godinama. Dolazi do nakupljanja masnoća i još nekih metaboličkih produkata u yidovima krvnih žila, što izaziva suženje i posjedično smanjenu prokrvljenost tkiva koja ta žila hrani. Ako takvo suženje nastaje na krvnoj žili koja hrani srčani mišić, govorimo o koronarnoj bolesti. U poodmaklom stadiju koronarne bolesti napredovanje suženja dovodi do kompletnog zatvaranja krvne žile te nastaje infarkt.
Postoji određen broj pacijenata već u tridesetim godinama koji su preboljeli infarkt (iako je procenat takvih pacijenata relativno mali). Stoga je vrlo bitno da se i kod mladih ljudi s tipičnim simptomima učini potrebna kardiološka obrada.

3. Više članova moje porodice imalo je infarkt, pa je i moj rizik od koronarne bolesti veći

To nije sasvim tačno, budući da se radi o vrlo čestim bolestima (od kojih boluje i umire više od pola populacije), statistički gledano, i u vašoj porodici vjerovatno postoji osoba koja boluje od navedene bolesti. No, ako u porodici imate više članova koji su oboljeli veoma mladi, ipak postoji sumnja na određenu genetsku sklonost te biste trebali otići na preventivni pregled kod kardiologa.

Takođe postoji razlika u pojavnosti koronanre bolesti s obzirom na pol.

Kod žena do menopauze pojava koronarne bolesti je znatno rjeđa nego kod muškaraca. Nakon menopauze, međutim, incidencija kod žena se u sljedećim decenijama izjednačava s muškarcima (što je dijelom posljedica činjenice da ljudi žive sve duže te je sve veći dio populacije u sedmoj i osmoj deceniji života).

4. Znat ću da imam srčani udar po boli ili pritisku u grudima 

Iako se srčani udar najčešće manifestuje kao jaka bol ili pritisak u grudnom košu, postoji određen postotak pacijenata kod kojih su simptomi atipični (pečenje, trnjenje, nesvjestica, gušenje) ili koji su sasvim bez simptoma.

Kod manjeg broja pacijenata iznenadna smrt je prvi simptom infarkta. Zato i kod netipičnih simptoma u grudima treba misliti na infarkt kao mogući uzrok.

Potrebno je redovno kontaktirati ljekara posebno ako imate neke od rizičnih faktora za razvoj koronarne bolesti (visoki pritisak, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi).

5. Kod infarkta postoji zlatni sat

Ustvari, ne radi se o jednom satu, nego prvih dvanaest sati nakon početka infarkta koji se manifestuje boli u grudima ili pritiskom (“kao da mi slon sjedi na prsima”) koji ne prestaje. Ako pacijent dođe do bolnice na vrijeme te se napravi hitna dijagnostika (koronarografija) kojom se utvrdi koja srčana arterija je začepljena i uzrok je infarkta, ona se može otvoriti implantacijom stenta. Tada se može spriječiti trajno propadanje srčanog mišića koji hrani navedena arterija.

Ako je arteija začepljena duže od dvanaest sati, tada nastupa trajno oštećenje srčanog mišića koje je nepovratno. U skladu sa propadanjem srčanog mišića smanjuje se i funkcija srca kao pumpe, a posljedično i mogućnost pacijenta da podnosi opterećenje.

Pacijenti kod kojih je kao posljedica infarkta nastalo veliko oštećenje srčanog mišića neće više biti sposobni za veća opterećenja. No većina pacijenata koji su adekvatno i na vrijeme liječeni mogu se normalno vratiti svim dnevnim aktivnostima, što uključuje rekreativni sport i redovne profesionalne aktivnosti.

Veoma je bitno da ako imate bol u grudima koja traje duže od dvadesetak minuta odmah (u bilo koje doba dana i noći) kontaktirate najbližu hitnu službu kako bi se potvrdila ili isključila sumnja na infarkt srca te kako biste primili adekvatno liječenje.

6. Bolovi u mišićima nogu su znak starenja

Netačno, bolovi u mišićima nogu koji su povezani s fizičkim naporom vjerovatno su posljedica aterosklerotskih procesa u arterijama nogu te zahtijevaju liječenje. A pojava aterosklerotske bolesti u nogama znači da postoji velika vjerovatnoća da imate i koronarnu bolest.

Kod pušača su posebno izražene aterosklerotske promjene u nogama (koje mogu dovesti do amputacije dijela noge), ali i na srčanim arterijama (infarkt), bubrežnim arterijama (zatajenje bubrega) te vratnim žilama i žilama mozga (moždani udar).

Veoma je velik postotak pušača među pacijentima koji su doživjeli infarkt u tridesetim i četrdesetim godinama.

Takođe jedan od važnih uzroka boli u nogama mogu biti i lijekovi za regulisanje povišenih masnoća u krvi, koje uzimaju praktično svi koronarni bolesnici. Ako je to uzrok, navedeni lijek se u dogovoru s kardiologom zamjenjuje nekim drugim ili se privremeno ukida.

7. Nakon liječenja ugradnjom stentova ili operacijom s ugradnjom premosnica potpuno sam izliječen(a)

Ugradnjom stentova ili hirurškim liječenjem uspostavlja se normalan protok krvi u dijelu srčanog koronarnog sistema koji je zbog aterosklerotskih suženja ili začepljenja arterija bio bez adekvatnog snabdijevanja krvlju. No time se ne rješava osnovni patološki proces, a to je ateroskleroza koja i dalje može s vremenom prouzrokovati nova aterosklerotska suženja. Stoga je veoma bitno i nakon uspješnog liječenja nastaviti s redovnim kontrolama kod kardiologa.

Hirurška ugradnja premosnica je sigurno puno neugodniji oblik liječenja za pacijenta s obzirom da se radi o velikom zahvatu na srcu s otvaranjem grudnog koša. S druge strane, liječenje ugradnjom stentova je za pacijenta manje je neugodna, odnosno bezbolna procedura koja traje relativno kratko i pacijent je več praktično sljedeći dan bez ikakavih posljedica zahvata.

No to ne znači da je za svakog pacijenta liječenje stentovima bolja opcija. Kod velikog broja pacijenata liječenje stentovima ima veći rizik samog zahvata u odnosu na hirurško liječenje. Stoga se odluka o načinu liječenja donosi kod svakog pacijenta individualno i prvenstveno se bira procedura koja je za pacijenta sigurnija te ima bolje dugoročne rezulatate, a ne procedura koja je pacijentu ugodnija.

8. Sa 70 godina sam prestar(a) za operaciju na srcu

To je možda nekad bilo tačno, ali u zadnjim decenijama kardijalna je kirurgija napredovala te se godine više ne smatraju preprekom za uspješnu operaciju srca. Sada se uspješno operišu i osamdesetogodišnjaci.

9. Bolesti zuba i zubnog mesa povezane su sa srčanim oboljenjima

Zdravlje zuba ogledalo je zdravlja cijelog organiznma, ali u principu nije povezano sa srčanim oboljenjima, osim kod manjeg broja pacijenata s bolestima srčanih zalistaka ili kod pacijenata koji imaju ugrađen vještački zalistak. Kod njih je potrebna antibiotska zaštita prije bilo kakvog zahvata na zubima kako bi se spriječila bakterijska infekcija bolesnog ili vještačkog zaliska, čemu je ta grupa pacijenata sklona. Iz istog razloga ti pacijenti takođe moraju primiti antibiotsku zaštitu kod bilo kakavih (manjih ili večih) hirurških zahvata bilo gdje na tijelu.

10. Aspirin je lijek za srce

Ovo je jedan od mitova koji je ustvari tačan. Jedna od glavnih komponenti slijeda događaja koji se odvijaju u krvnoj žili tokom nastanka infarkta je stvaranje ugruška na mjestu suženja krvne žile.

Aspirin je lijek koji svojim djelovanjem na smanjenje sposobnosti trombocita da se organizuju u ugrušak “razrjeđuje krv” i time povoljno djeluje na zaštitu od srčanog udara. Brojnim studijama dokazano je povoljno djelovanje aspirina u prevenciji infarkta.

Budući da je riječ o relativno sigurnom lijeku, on je okosnica preventivne terapije kod koronarne bolesti. Jedna od češćih nuspojava aspirina je pojačana sklonost oštećenju sluznice želuca i krvarenju (što proizlazi iz pomenutog djelovanja na trombocite), što se najčešće može manifestovati žgaravicom i krvarenjem u probavnom sistemu. Na sreću, ova pojava ipak je relativno rijetka i reverzibilna te ako dođe do nje, lijek se prestaje uzimati. U svakom slučaju potencijalna dobrobit u smislu prevencije infarkta višestruko je veća od eventualne opasnosti od nuspojave.

Aspirin takođe štiti od svih drugih bolesti koje imaju u podlozi aterosklerotske i trombotske mehanizme (moždani udar, duboka venska tromboza u nogama, začepljenje aterosklerotski promjenjenih žila u nogama). Vrijednost aspirina je tolika da bi po mišljenju nekih stručnjaka bilo dobro ga uzimaju svi ljudi stariji od pedeset godina kao preventivnu mjeru.

Ostavi komentar