Stručnjaci usmjeravaju napore ka tome da neonatalni skrining sluha postane obavezan dio procedure kao što je to ocjenjivanje novorođenčeta.

Profesor dr Nenad Arsović, direktor Klinike za ORL i maksilofacijalnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije, kaže da svim bebama treba uraditi skrining na oštećenje sluha najkasnije mjesec dana po rođenju.

Rana identifikacija i odgovarajuća dijagnoza ključni su koraci ka intervenciji i izboru najboljeg rješenja za pacijenta. U tom slučaju rehabilitacija može da počne već kada beba napuni šest mjeseci. Tada može da nosi slušni aparat i da se prati razvoj uz stručnu pomoć audiologa i logopeda. Period rehabilitacije traje od tri do šest mjeseci, nakon čega se donosi odluka da li dijete može da razvija sluh i govor sa slušnim aparatom ili je neophodna ugradnja kohelarnog implanta.

Ako beba ne prođe prvi test skrininga sluha, ne znači da je gluva ili je sluh oštećen. Zato se radi retestiranje za mjesec dana. Razlog za “lažno” oštećenje može da bude prisustvo porođajne vodice u ušnom kanalu ili je on bio kolabiran.

Uzroci gluvoće i drugih oštećenja sluha su uglavnom genetski. Do ovog stanja mogu da dovedu i virusi tokom trudnoće, kao i hiperbilirubinemija posle porođaja. Do gubitka ili oštećenja sluha može doći i tokom djetinjstva, za šta su takođe odgovorni genetski faktori, a ponekad i teške virusne infekcije, kao i određena fizička oštećenja.

Neonatalni skrining za utvrđivanje gubitka sluha kod novorođenčadi ima za cilj da spreči zakašnjelu reakciju u liječenju ovog poremećaja, čime se postavljaju dobre osnove za kasniju socijalnu inkluziju i neometani razvoj. Klinička praksa je pokazala da su roditelji nedostatak ove funkcije primjećivali tek kada dijete napuni godinu dana, pa čak i dvije.

POSTEPENO SLABLJENJE ČULA

Gubitak sluha kod odraslih uglavnom nastaje postepeno. Međutim, kod određenog broja pacijenata do oštećenja sluha dolazi naglo. Većina pacijenata u odraslom dobu kandidati su za slušni aparat. On se preporučuje onima koji čuju dovoljno, ali ne razumiju govor. Ovo pomagalo, nažalost, ne vraća sluh, ali pomaže pacijentu da bolje razumije sagovornika. Ima slušnih aparata koji se ugrađuju u dršku naočara, a oni se preporučuju se pacijentima koji imaju poremećaj u prenosu zvuka kroz spoljašnje i srednje uvo. Jedan od uzroka ovog tipa gubitka sluha jeste taloženje ušnog voska, pa se stoga starijima savjetuju redovne kontrole i ispiranje ušiju.

Ostavi komentar