Statistika kaže da je 90 posto ljudi na svijetu u nekom momentu svog života osjećalo bol u leđima! Ne postoji pravilo po kom bi se mogla izvršiti podjela onih koji imaju ili nemaju ovakvu tegobu. Problem sa leđima i kičmom pogađa jednako sve, dakle i mlade i stare, ljude svih zanimanja. Zbog toga je vrlo važno bolove sa leđima i kičmom rješavati na vrijeme i ne dopustiti dalje pogoršanje ili eventualno uzrokovanje nastanka išijasa.

Međutim, sljedeće profesije su ipak izloženije većem riziku:

  • Težak fizički rad, nošenje velikog tereta,
  • Stomatolozi, hirurzi, frizeri, muzičari (prinudni položaj tijela)
  • Profesionalni vozači (napeto sjedjenje)
  • Profesije vezane za računar
  • Domaćice

Kičma je potpora cijelom organizmu. Ona je vrlo važan koščani i nervni čuvar. Svi se rađamo sa savršeno izbalansiranim skeletom. Njegova oštećenja zavise od naših navika, načina života, posla, i dr.

Bol u  leđima značajno utiče na kvalitet života. U slučaju hroničnog i višegodišnjeg bola, dolazi do razvoja anksioznosti, depresije i drugih psihosomatskih promena u karakteru osobe.

Ukoliko tegobe traju duže od tri dana, neophodan je medicinski tretman i stručno mišljenje.

Bolovi u leđima: simptomi koje ne smete zanemariti

Bol u leđima (dorsalgija) može biti akutni i hronični:
Akutni je često momentalan i ne traje duže od nekoliko dana ili nedjelja. Uglavnom nastaje kao posljedica mehaničkog oštećenja (istezanje, cimanje, pad) ili artritisa. Najčešće se ovaj bol opisuje kao probadajući, ili blag i umjeren. Pokretljivost je obično ograničena, a često je spriječeno samostalno ustajanje.
Hroničan bol leđa traje dugo (više od tri mjeseca), a nastaje postepeno. Uzroci su brojni i različiti, teško se određuju, stoga je neophodno stručno mišljenje i procena. Takva vrsta bola najviše utiče na svakodnevan život i često se čuje da su ljudi “naučili da žive sa njim”. Važno je znati da je hronični bol u leđima ili kičmi često progresivan, odnosno – vremenom se pogoršava. Zbog toga je vrlo važno javiti se lejkaru i prihvatiti terapiju na vijreme.
S obzirom na mjesto bola, dorsalgija (bol u leđima) može se podeliti na:
  1. Bol u gornjem dijelu leđa
  2. Bol u donjem dijelu leđa
  3. Bol u srednjem dijelu leđa
  4. Bol u leđima s desne strane
  5. Bol u leđima s lijeve strane

Nekada je bol ograničen, a nekada se širi i na druge dijelove tijela. Cervikobrahialgija je dijagnoza boli koji se iz predjela vrata širi u ruke. Išijas i lumboišialgija je bol koji se iz donjeg dijela leđa širi niz noge. U oba slučaja vrlo su česti simptomi trnjenja, žarenja i slabosti u ekstremitetima. Pored ovih, vrlo su česti i sljedeći simptomi:

  • Vrtoglavice
  • Gubitak osjećaja dodira
  • Bol u rukama i nogama
  • Otežana kontrola mokrenja i stolice
  • Povišena tjelesna temperatura
  • Gubitak težine
  • Nesanica
  • Depresija i dr.

Bol u donjem dijelu leđa (krstima)

Ova vrsta tegobe se osjeća u podnožju leđa ili lumbalnom dijelu. Najčešće se javlja prilikom naglog podizanja većeg tereta, preteranog istezanja mišića, kao i od direktne povrede ili nezgode. Gojaznost, pušenje i stres su česti uzroci ovog bola.

Neprijatan bol u donjem dijelu leđa i krstima je se može manifestovati i kao posljedica drugih bolesti (artritis, virusne infekcije) ili usljed deformiteta kičme.

Za ublažavanje  bolova u krstima i donjem dijelu kičme preporučuje se smanjenje tjelesne mase, plivanje i brzo šetanje. Ukoliko tegobe traju duže od tri dana, obavezna je konsultacija sa lekarom.

Bol u gornjem delu leđa i vratu (između plećki ili u lopaticama)

Ovakav bol se osjeća u ramenima, vratu i plećima (lopaticama). Nastaje istezanjem ligamenata i tetiva, prilikom naglih pokreta, cimanja, nezgoda… Međutim, najčešći uzroci bola u gornjem dijelu leđa su loše držanje, slabi stomačni mišići, istrošenost mišića leđa, napetost i stres. Često ovaj bol između plećki prati i problem sa vrtoglavicom ili migrenama, zbog slabosti vrata.

Važno je javiti se ljekaru, koji će preduzeti sve neophodne mjere za otklanjanje bola i uzroka problema. Dobra vijest je da svaki od ovih bolova u gornjem dijelu kičme, predanošću i poštovanjem zadate terapije može biti eliminisan za nekoliko nedjelja.

Bol u kičmi: najčešći uzroci

Najčešći uzroci dorsalgije su loše držanje i deformiteti kičme. Drugi najčešći (fiziološki) uzrok je degenerativna promjena kičmenog stuba, a posebno diskusa. Vremenom i oštećenjem dolazi do slabljenja kvaliteta diskusa, što u daljem toku života može izazvati ozbiljnije probleme koji se ponekad mogu riješiti samo hirurškim putem. Degenerativne promjene na kičmi su vremenski uslovljene i potpuno očekivane. Svaki čovjek nakon 40. godine života ima promjene na intervertebralnim diskusima, ali one ne moraju nužno biti bolne ili problematične. Sve zavisi od toga u kakvom su stanju mišići, zdravlje i kondicija.

Ponekad se bol u leđima može pojaviti kao nuspojava nekog oboljenja koje, na prvi pogled, nema mnogo veze sa kičmom. Takođe, uzrok ovom bolu mogu biti i neke, reklo bi se, bezazlene situacije. Pa tako, bol se može javiti prilikom pranja zuba za lavaboom, tokom peglanja veša, pranja sudova ili pri naglom kočenju automobila. Vrlo često se sevajući bolovi pojavljuju prilikom kijanja ili kašljanja.

Često potcjenjivan, ali nimalo bezazlen uzrok dorsalgije je svakodnevni stres. Konstantna napetost i život pod stresom negativno utiču na držanje i mišiće, zbog čega dolazi i do pojave bola. Gojaznost ide “ruku pod ruku” sa stresom i takođe ima nesagledive posljedice po kičmeni stub.
Iako bi se reklo da nema mnogo veze sa leđima, pušenje i te kako utiče na nastanak i razvoj bola u leđima. Pušenje smanjuje protok kiseonika u tijelu i otežava dotok krvi do diskusa. Na taj način se degenerativne promene ubrzavaju. Pušenje ubrzava starenje cijelog organizma, pa tako i kičme i diskusa.
Mek dušek i neodgovarajući jastuk, kao i nepravilna stolica u kancelariji mogu biti i jesu vrlo česti uzroci problema sa kičmom i bolova u leđima.

Vrlo je važno ljekaru do detalja objasniti pojavu bola, njegov intetnzitet, širenje i eventualne uzroke.

Starost neminovno donosi bolove u kičmenom stubu i oko njega. Međutim, moguće je otkloniti uzroke koji doprinose bržem razvoju degenerativnih promjena, kao i ublažiti bolove u starosti. Pravovremenim pregledima, kao i zdravim životnim navikama ovaj problem je moguće preduprediti.

Liječenje i terapije bola

Liječenje bola u leđima podrazumijeva otklanjanje tegobe lokalno ili uklanjanje uzroka. Liječenje se može vršiti na sljedeće načine:

  • Medikalna terapija,
  • Primjena vježbi i metoda koje ne uključuju lijekove
  • Hirurgija, operacije

Medikamentna terapija se najčešće odnosi na analgetike (paracetamol, antireumatici). Ovaj vid terapije može imati trenutne efekte, ali najčešće nije zadovoljavajući. Pored analgetika koriste se i kortikosteroidi, injekcijom u mišić. Ni ova metoda nije omiljena, a ni naročito uspješna. Kada je riječ o terapiji lekovima, najpozitivnije reakcije su zabilježene na tzv. miorelaksante. Ova grupa lijekova djeluje opuštajuće na mišiće, čime se smanjuje pritisak na nerve i otklanja bol u leđima. Medikamentna terapija se rijetko pripisuje, a najčešća je kod akutnih bolova leđa I kičme.

Hronična stanja zahtijevaju dugoročne pristupe, edukaciju pacijenta, uključenost i podršku porodice i okoline, a u posljednje vrijeme sve češće i prisutnost psihologa.

Kineziterapija

  • Šrot metoda (najefikasniji metod u otklanjanju tegoba izazvanih skoliozom)
  • PNF metod (Individualizovan pristup rješavanju problema, s akcentom na cijeli organizam i tijelo, a ne samo lokalno)
  • Maligan tehnika (Vrlo djelotvorna i brza tehnika otklanjana bola u zglobovima)
  • Miofacijalne trigger tačke

Fizikalna terapija odnosi se na:

  • Laser hilt (Efikasna, brza i neinvazivna tehnika)
  • Tecar ( Ciljana radiofrekventna terapija kombinovana sa masažom mekog tkiva. Ovo je najnoviji vid termoterapije)
  • Trakcija – izvlačenje pršljenova (Bezbolna i neinvazivna metoda koja je najefikasnija u slučajevima diskus hernije, protuzije diska, degenerativnih oštećenja, smanjene pokretljivosti, bolova u zglobovima i dr.)
  • Šokvejv terapija radijalnim talasima (Otklanjanje bolova u kostima i mišićima, vrlo efikasno već posle nekoliko tretmana, koji traju svega nekoliko minuta)
  • Elektroterapija
  • Magnetna terapija
  • Ultrazvučna terapija
  • Termoterapija
  • Fototerapija
  • Kompeks (Vodeća svetska tehnologija elektrostimulacije mišića)

Pomoć psihologa prilikom liječenja težih hroničnih bolova leđa se pokazala višestruko korisnom. Ljudi koji duži niz godina trpe jake i uporne bolove skloni su depresivnom i anksioznom ponašanju i djelovanju. Psiholog ima zadatak da edukuje i osvijesti pacijenta u otkrivanju nefunkcionalnih uverenja o životu sa bolom. On olakšava pacijentu da prihvati nov i zdrav način života, da promijeni životne navike. Uči pacijenta vježbama disanja i opuštanja. Terapijski rešava problem depresije i anksioznosti.

Operativno liječenje se primjenjuje samo u situacijama kad se svi drugi načini liječenja pokažu kao neuspješni. Operacija je neophodna onima koji imaju oduzetost, ne osjećaju ekstremitete i u slučajevima nevoljnog mokrenja i nemogućnosti kontrole stolice. Urgentna stanja i teške frakture su takođe indikacija za hirurški zahvat.

Prevencija bolova u leđima

Kao i kod drugih oboljenja i problema sa zdravljem, i u slučaju bola u leđima ovom slučaju je preventiva najvažnija. Ona se odnosi na odgovarajuće krevete, jastuke, stolice i drugi nameštaj. Vrlo je važna udobna obuća, sa nekoliko centimetara nagiba. Prestanak pušenja i umjerena fizička aktivnost su uvjek preporučljivi, a u ovom slučaju naročito. Plivanje i brzo hodanje daju najviše efekta. Takođe, treba voditi računa o kilaži, te se umjereno i zdravo hraniti.

Izvor: artfizio.com

Ostavi komentar