Parodontne bolesti su stanja koja zahvataju potporna tkiva zuba (parodont), a generalno ih dijelimo na gingivitise i parodontitise.

PARODONTNE BOLESTI

Doživljavate li jedan ili više od sljedećih simptoma?

  • krvarenje zubnog mesa (prilikom četkanja, konzumacije hrane ili spontano)
  • neugodan zadah iz usta
  • povlačenje zubnog mesa (recesija gingive), često uz preosjetljivost zubnih korjenova
  • crvenilo, oticanje ili osjetljivost zubnog mesa
  • gnojenje (“promijenjenukus u ustima“)
  • pojava razmaka između zuba
  • promjena položaja zuba (“dulji zubi“, “drugačiji zagriz“)
  • povećana pomičnost zuba
  • ispadanje zuba

Ukoliko ste primijetili jedan ili više navedenih problema, svakako vam savjetujemo da zatražite pregled potpornih tkiva zuba (parodonta). Pravodobno prepoznavanje i liječenje ključ je prevencije daljnjeg napredovanja parodontne bolesti.

POVLAČENJE ZUBNOG MESA – IMAM LI PARODONTITIS?

Povlačenje zubnog mesa (recesija gingive) jedan je od vodećih razloga zbog kojeg pacijenti traže pomoć parodontologa. Izrazito je važno razlučiti je li recesija gingive posljedica parodontitisa ili je riječ o tzv. neupalnoj recesiji gingive.

Preagresivno, posebno horizontalno četkanje i primjena tvrdih četkica smatraju se glavnim razlogom za razvoj neupalnih recesija gingive.

JESTE LI PRIMIJETILI:

  • recesija gingive vam predstavlja estetski problem
  • ogoljeli zubni korjenovi su preosjetljivi na podražaje (npr. toplo, hladno)
  • provođenje adekvatne oralne higijene je otežano ili onemogućeno
  • Parodontološkim pregledom se utvrđuje pravi uzrok povlačenja zubnog mesa te se u skladu s time individualno planira dalje liječenje.

GINGIVITIS I PARODONTITIS – SLIČNOSTI I RAZLIKE

Gingivitis i parodontitis predstavljaju glavne parodontne bolesti.

Gingivitis je najblaži oblik parodontne bolesti koja uključuje upalu zubnog mesa (gingive). Potporna kost nije zahvaćena bolešću, ali se neliječeni gingivitis kod osjetljivih pacijenata razvija u parodontitis.

Parodontitis (parodontoza) je opsežnija upala potpornih tkiva zuba. Osim zubnog mesa, zahvaćeni su i potporna kost, periodontalni ligament i cement. Neliječeni višegodišnji parodontitis može biti odgovoran za gubitak zuba, ali i ozbiljno povećati rizik od brojnih sistemskih bolesti.

Parodontne bolesti se mogu javiti gotovo u svakoj životnoj dobi. Štaviše, parodontitis u mlađoj dobi često ima daleko brži i agresivniji tok. Specijalističkim pregledom jasno se dijagnostikuje o kojem se obliku parodontne bolesti radi nakon čega se planira parodontološka terapija.

LIJEČENJE PARODONTITISA – NEHIRURŠKO I HIRURŠKO

Liječenje parodontitisa uključuje zahvate struganja i poliranja korijena zuba (drugi nazivi: dubinsko čišćenje, “kiretaža“). Ovi nehirurški zahvati se sprovode ručnim i mašinskim instrumentima uz lokalnu anesteziju, kroz jednu ili više posjeta.

Najranije rezultate terapije moguće je procijeniti tek nakon šest do osam sedmica. Tada se odlučuje da li se pacijent uključuje u sistem kontrolnih pregleda (faza održavanja) ili su potrebni dodatni hirurški zahvati.

Terapija parodontitisa prije i poslije

Zaostatni džepovi onemogućuju sprovođenje adekvatne oralne higijene i predstavljaju faktor rizika za daljnje širenje bolesti.

Parodontologu stoje na raspolaganju brojni hirurški postupci kojima se uz direktan pristup korijenskoj površini omogućuje dodatna redukcija preostalih džepova. U pojedinim slučajevima moguće je primijeniti postupke regenerativne hirurgije kojima se podstiče prirodna sposobnost organizma da regeneriše kost i ostala tkiva.

Smanjene dubine džepova i kombinacija oralne higijene i profesionalnog održavanja dugoročno povećavaju mogućnost očuvanja vaših prirodnih zuba i uveliko smanjuju rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema povezanih s parodontitisom.

Visodent

Ostavi komentar