Bol u leđima se najčešće javlja između 20. i 55. godine, a od njega pati oko 80 posto populacije. Bol u leđima i kičmi je simptom različitih bolesti i stanja. Ipak, kad se uobičajeno govori o bolnim leđima, misli se na mehanički uzrokovanu nespecifičnu bol u donjem dijelu leđa koja se može širiti i do koljena ili čak do stopala.

Zbog višestruke funkcije kičma je izložena stalnom mehaničkom opterećenju, pa može doći do prenaprezanja i istrošenosti.

GDJE SE BOL JAVLJA

Kičmu povezuju brojni mišići, nervi, krvni sudovi i ligamenti. Omogućava nam da stojimo uspravno, a pršljenovi poredani u cijev oblikuju zaštitni kanal kroz koji prolazi leđna moždina i korijeni nerava. Upravo zbog mnogostruke funkcije, kičma je izložena stalnom mehaničkom opterećenju, pa može doći do prenaprezanja. Na prelazu između jednog dijela kičme u drugi najčešće dolazi do degenerativnih promjena koje su izvorište bola. Tako se bol najčešće javlja na slabinsko-kičmenom prelazu između pokretnog i opterećenog zadnjeg slabinskog pršljena i slabo pokretne kičmene kosti.

BOL U LEĐIMA MOŽEMO PODIJELITI NA:

  • jednostavan – bolovi su prisutni u području od donjeg rebrenog luka do zadnjice; a mogu se širiti i kao preneseni bolovi do koljena
  • lumboishijalgiju – bol u krstima i duž noge; bol je jača u području noge nego u krstima
  • bol u leđima uzrokovan ozbiljnim bolestima – tumori, infekcije, reumatske bolesti.

UZROCI BOLA:

Najčešći uzrok je pretjerano i nepravilno naprezanje leđa, koje je veće od snage leđnih mišića, veza i diskusa. To može biti težak fizički rad, nepravilan položaj tijela (dugo sjedjenje), a tegobe uzrokuju opušteni ili prenapregnuti mišići i ligamenti. To jest tegobe izazivaju rotacioni pokreti koji dovode do istegnuća bočnih pršljenskih zglobova, koje su znatno češće od tegoba koje nastaju diskopatijom.

Bol može nastati iznenada i biti jaka (zbog pretjerano napetih mišića ili veza) ili nastaje postepeno i postepeno postaje sve jača, što je karakteristično za degenerativne promjene pršljenova i diskusa.

SIMPTOMI

Najkarakterističnija bol je u slabinskoj i leđnoj regiji, kao i u području zadnjice i natkoljenica. Bol se pojačava s aktivnošću, a javlja se i povišena napetost mišića i ograničena pokretljivost karlice. Bol može da bude prisutna samo u području zahvaćenih pršljenova, ali može da se proširi i na noge.

LIJEČENJE I PREVENCIJA

Bitna je primjena lijekova, fizikalne terapije i medicinske vežbe.

  1. Mirovanje
  2. Za bol se uglavnom propisuju antireumatici, miorelaksanti i analgetici.
  3. Od fizikalne terapije koriste se hidroterapija (bazen), krioterapija (liječenje ledom) i elektroterapija (liječenje strujom). Često se primjenjuje i masaža jer poboljšava metabolizam i djeluje protiv bola i grča mišića. A najveće poboljšanje primjenom akupresure sa svim fizikalnim procedurama.
  4. Medicinske vježbe se prilagođavaju svakom bolesniku, posebno i dovode do poboljšanja funkcije i pokretljivosti zahvaćenog dijela kičme.

BOLOVI U KIČMI SE ČESTO JAVLJAJU KOD:

  • upalnih reumatskih bolesti (reumatoidni artritis, ankilozantni spondilitis, giht…)
  • iskrivljenja kičme (kifoza, skolioza)
  • nakon povreda i trauma u području karlice
  • infektivnih bolesti (tuberkuloza)
    osteoporoze

KAKO DA SPRIJEČITE

Da biste sprIJečili bol u kičmi dovoljno je da poštujete jednostavna pravila ponašanja:

  • pravilno držanje tIJela
  • umJerena redovna fizička aktivnost
  • jačanje mišića koji drže kičmeni stub

Takođe se trudite da izbJegavate dugotrajno sJedenje i vrlo težak fizički rad. Vodite računa o tJelesnoj težini i nosite kvalitetnu obuću.

Ostavi komentar