Koronavirus će se narednih nedjelja i mjeseci širiti velikom brzinom i inficiraće se dvije trećine građana. Na tome se ništa neće promijeniti ni kada postane toplije i kada prođe klasičan period gripa, kaže Kristijan Dosten, glavni virusolog berlinske klinike Šarite.

Doduše, infekcija će kod većine inficiranih imati blag tok. Tako će većina ljudi na jesen, kada se očekuje sljedeći talas prehlada, već imati antitijela protiv SARS-CoV-2.

Zašto se posebno moraju zaštititi stariji ljudi?

Najugroženiji će i dalje biti stariji ljudi, kod kojih stopa smrtnosti od 65. godine naviše eksponencijalno raste. U Kini je, na primjer, stopa smrtnosti među inficiranima starim do 40 godina – 0,2 procenta, između 70 i 79 godina – 8 procenata, a među starijima od 80 godina – 14,8 procenata.

Zato bi sljedeće nedjelje trebalo povesti računa prije svega o zaštiti starijih ljudi, posebno onih koji su već oboljeli, ili su bili oboljeli, od nekih drugih bolesti. Ta rizična grupa bi trebalo da izbjegava velike skupove, koncerte i slično.

Većina umrlih od virusa je već prije inficiranja bila bolesna. Prema analizi koju je Svjetska zdravstvena organizacija sprovela u Kini, ugroženi su prije svega stariji ljudi sa bolestima srca i krvnih sudova, dijabetesom, visokim krvnim pritiskom, hroničnim oboljenjima disajnih puteva i kancerom.

Zašto su muškarci ugroženiji od žena?

Prema navodima SZO, muškarci mnogo češće oboljijevaju od SARS-CoV-virusa nego žene. Stopa srmtnosti u Kini je među muškarcima sredinom februara bila 2,8 odsto, a među ženama 1,7 odsto. Slična raspodjela je postojala još 2003. Kada je izbio SARS u Hong Kongu. Pa i „običan“ sezonski grip teže pogađa muškarce nego žene.
Imuni sistem žena je otporniji. Za to je odgovoran prije svega hormon estrogen koji podstiče rad imunosistema i snažno se bori protiv izazivača bolesti. Muški testosteron, za razliku od njega, blokira imuni sistem.

Osim toga, postoje i „genetski razlozi“, kako je to za DW rekao molekularni biolog Tomas Pičman. On kaže da su „imunorelevantni geni“, „na primjer oni koji su odgovorni za otkrivanje izazivača bolesti, kodirani na X-hromozomu“. Pošto žene imaju dva X-hromozoma a muškarci samo jedan, tu je prednost na strani žena. Pored genetskih predispozicija, bitan je i način života. Muškarci često žive nezdravije od žena. U Kini, na primjer, puši oko 52 odsto svih muškaraca, dok ni tri odsto žena – ne puši. A pluća narušena pušenjem su osjetljivija na virus.

Zašto su djeca manje ugrožena?

Naravno da i djeca mogu da se zaraze, ali ona ne oboljevaju i ispoljavaju samo slabe simptome. Još nije tačno objašnjeno zašto je to tako. Medicina smatra da kod djece djeluje takozvani urođeni „nespecifični sistem“. Zaštita od prvih izazivača bolesti se dobija već u fazi fetusa a kada se dijete rodi, sa majčinim mlijekom. U urođenu zaštitu organizma spadaju i ćelije koje napadaju izazivače bolesti koji u tijelo dospijevaju preko sluzokože ili kože. Ova „pasivna imunizacija“ je obično dovoljna za period dok se imunosistem djeteta ne uspostavi u punoj mjeri. A to se dešava do 10. godine života. A i poslije toga imuni sistem čitavog života ostaje sposoban da uči kako da se bori protiv drugih izazivača bolesti.

Ostavi komentar