Korona virus se proširio na više od 90 zemalja, a na spisku su i države regiona. Koji su simptomi bolesti koju ovaj virus izaziva i šta možete da učinite da se zaštitite?

Kakvi su simptomi?

Virus izaziva bolest respiratornih organa. Čini se da su prvi simptomi povišena temperatura i suvi kašalj. Posle nedjelju dana, može doći do otežanog disanja, a nekim pacijentima je potrebna bolnička njega.

Ovi simptomi ne znače nužno da ste oboljeli od korona virusa. Slično se manifestuju i drugi, mnogo češće virusi, poput prehlade i gripa.

U težim slučajevima, korona virus može dovesti do upale pluća, teškog akutnog respiratornog sindroma, multiorganske disfunkcije, pa čak i smrti.

Vjerovatnije je da će se pojaviti teži simptomi kod starijih ljudi i osoba koje već imaju bolesti poput astme i dijabetesa ili kardiovaskularnih bolesti.

Period inkubacije – vrijeme između infekcije i pokazivanja bilo kakvih simptoma – traje i do 14 dana, kaže u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO). Ali neki istraživači kažu da može da traje i do 24 dana.

Kako da se zaštitimo?

Redovno i temeljno pranje ruku je presudno, kažu iz zdravstvenih organizacija.

Još uvjek se ne zna tačno kako se prenosi korona virus sa osobe na osobu. Međutim, slični virusi se šire putem kapljica, poput onih koji nastaju kada zaražena osoba kašlje ili kine.

Zato je važno kijati i kašljati u maramice. Izbjegavajte da dodirujete lice neopranim rukama, ali i da budete u bliskom kontaktu sa zaraženim ljudima.

Maske za lice ne pružaju zaštitu protiv korona Maske za lice ne pružaju zaštitu protiv korona virusa, kažu medicinski stručnjaci.

Koja je stopa smrtnosti i da li ću se oporaviti?

Blage simptome imaće četvoro od petoro oboljelih, pokazala je analiza Svjetske zdravstvene organizacije rađena na osnovu podataka 56.000 pacijenata.

Studija pokazuje da:

  • 80 odsto ima blage simptome
  • 14 odsto ima teške simptome
  • 6 odsto postaje kritično bolesno

Stopa smrtnosti djeluje nisko (između jedan i dva odsto) – ali ove brojke nisu pouzdane.

Hiljade ljudi se još uvjek liječe – tako da bi stopa smrtnosti mogla biti veća. Ne zna se koliko oboljelih sa blagim simptomima ni ne potraži pomoć, pa samim tim nisu ni registrovani – što znači da bi stopa smrtnosti mogla biti i niža.

Kako bismo ovo stavili u kontekst – oko milijardu ljudi godišnje oboli od gripa, a umre između 290.000 i 650.000. Opasnost gripa se mijenja svake godine.

Trenutno, liječenje podrazumijeva da se održava tijelo pacijenata, pružanjem pomoći pri disanju, sve dok se njihov imunološki sistem ne izbori protiv virusa.

Ostavi komentar