Melatonin je hormon koji luči epifiza. Sintetiše se u mraku i maksimalna koncentracija dostiže se u toku noći. Uloga melatonina u regulaciji cirkadijalnog ritma dobro je poznata. Međutim, stručne publikacije preplavljene su rezultatima istraživanja koji ukazuju na povezanost melatonina sa učestalošću i jačinom migrena kao i infarktom miokarda.

Osobe koje imaju smanjen nivo melatonina sklonije su razvoju migrena i imaju povećani kardiovaskularni rizik.

Migrene

Farmakološka terapija migrena izaziva veliki broj neželjenih efekata koji utiču na kvalitet života i radnu sposobnost pacijenata. Osim toga, efikasnost ovih lijekova je varijabilna i veliki broj pacijenata ne reaguje ili preslabo reaguje na terapiju.

Ideja za istraživanja na temu uloge melatonina u osjećaju bola, proistekla je iz činjenice da je osjećaj bola u toku dana znatno intenzivniji nego u toku noći, što odgovara promjenama nivoa melatonina u organizmu. Pored toga, poznato je da je hemijska struktura melatonina veoma slična strukturi indometacina-lijeka koji se koristi protiv bolova (pripada grupi nesteroidnih antireumatika).

Prema novim istraživanjima, suplementacija melatoninom kod osoba koje pate od migrene, može smanjiti intenzitet i učestalost ovih bolnih stanja. Rezultati studija pokazuju da je visok nivo melatonina povezan sa smanjenjem bolnih senzacija kod pacijenata sa migrenama, klaster glavoboljama, sindromom iritabinog crijeva i fibromijalgijama bolovima u mišićnom i vezivnom tkivu.

Preliminarna ispitivanja nivoa melatonina kod pacijenata sa migrenom pokazala su nepravilnosti u lučenju ovog hormona tokom nekih stresnih stanja kao što je na primjer, menstruacija. Rezultati studije daju jasne smjernice: upotreba melatonina u dozi od 3 mg dnevno, pola sata do sat vremena prije spavanja, smanjuje učestalost, intenzitet i trajanje glavobolja.

Žene koje su učestvovale u studiji potvrdile su da je suplementacija melatoninom imala pozitivne efekte i kod menstrualnih glavobolja.

Za razliku od standardne farmakološke terapije migrena upotreba melatonina se smatra relativno bezbjednom i u višestruko većim dozama. Doze melatonina koje se koriste u terapiji kreću se od 0,5 mg do čak 40 mg kod određenih patoloških stanja. Upotreba melatonina kod posebnih grupa pacijenata kao što su trudnice, porodilje, djeca, osobe koje boluju od metaboličkih bolesti ( npr. dijabetes), osobe sa poremećajima koagulacije krvi i drugim stanjima, zahtijeva poseban oprez. Preporuka je da se odluka o dugotrajnoj suplementaciji, donese uz konsultaciju sa ljekarom ili farmaceutom.

Infarkt miokarda

Istraživači bostonske bolnice “Brigham and Women’s“ i Harvard Univerziteta, objavili su u British Medical Journal-u, rezultate studije koji ukazuje da je niže lučenje melatonina povezano sa povećanim rizikom od pojave infarkta miokarda, kod žena sa povećanim indeksom tjelesne mase.

Istraživači su određivali sekreciju melatonina mjerenjem koncentracije 6-sulfatoksi melatonina u jutarnjem urinu pacijentkinja. Žene sa najnižm sekrecijom melatonina imale su 1,51 put veći rizik od pojave infarkta miokarda od žena sa normalnom sekrecijom. Isto tako, kada su istraživači uzeli u obzir faktore uključene u American Heart Association Cardiovascular Risk Score i cirkadijurne faktore, otkrili su da pad od samo 1 jedinice u srazmeri 6-sulfatoksi melatonin/kreatinin u urinu žene povećava rizik od infarkta miokarda za 1. 4 puta. Indeks tjelesne mase također je povezan s povećanim rizikom od infarkta miokarda.

Da bi ovi rezultati imali i konkretnu primjenu u dijagnostici i liječenju neophodne su dodatne studije i analize.

autor: mr ph. Aleksandra Štrbac

PharmaMedica

Ostavi komentar