OPIS BOLESTI

Bakterije koje najčešće uzrokuju meningitis su Neisseria meningitidis (meningokok), Streptococcus pneumoniae (streptokok), Haemophilus influenzae u djece (sve rjeđe nakon uvođenja vakcinisanja).

Najčešći uzrok bakterijskog meningitisa su bakterijske infekcije u ostalim dijelovima tijela koje se putem krvi šire na mozak ili kičmenu moždinu. Postoji više vrsta meningitisa, a najčešće se dijele na akutni virusni i bakterijski, te subakutni i hronični meningitis (npr. tuberkulozni, kriptokokni, sifilitički,…) koji su blažeg i dužeg toka. Akutni bakterijski meningitis je vrlo teška bolest koja se mora odmah početi liječiti kako bi se spriječila trajna oštećenja. Bakterije koje najčešće uzrokuju meningitis su Neisseria meningitidis (meningokok), Streptococcus pneumoniae (streptokok), Haemophilus influenzae u djece (sve rjeđe nakon uvođenja vakcinisanja).

KO OBOLIJEVA (FAKTORI RIZIKA)?

Sedamdeset posto infekcija javlja se kod djece mlađe od 5 godina. Najčešće je enterovirusni.

Uobičajeni virusni meningitis je blaži i javlja se češće od bakterijskog meningitisa. Zahvata ljude mlađe od 30 godina. Sedamdeset posto infekcija javlja se kod djece mlađe od 5 godina. Najčešće je enterovirusni. Druge su vrste virusnog meningitisa rjeđe, ali i ozbiljnije. Meningokok (uzročnik bakterijskog meningitisa) se nalazi u nosu i ždrijelu kod 5 % ljudi. Samo mali broj ih obolijeva. Meningokokni meningitis se može pojaviti u epidemijama u zatvorenim grupama, npr. školama s učeničkim domovima i kasarnama. Pneumokok je najčešći uzrok meningitisa kod odraslih. Rizičnu grupu čine alkoholičari, osobe s hroničnom upalom uha, sinusa, zatvorenom ozljedom glave, pneumonijom ili osobe bez slezene.

SIMPTOMI

Povišena temperatura, glavobolja, ukočeni vrat, povraćanje, osjetljivost na svjetlo (fotofobija), promijenjeno stanje svijesti (preosjetljivost, nemir, smetenost, pospanost do kome) najvažniji su simptomi.

Upala disajnih puteva obično prethodi povišenoj temperaturi, glavobolji, ukočenom vratu i povraćanju. Dodatni simptomi koji mogu biti povezani s ovom bolešću su: osjetljivost na svjetlo (fotofobija), promijenjeno stanje svijesti (preosjetljivost, nemir, smetenost, pospanost do kome), zatim bolovi u vratu i mišićima, poremećaj govora i drugi. Kod male djece u dobi od 3 mjeseca do 2 godine simptomi su manje predvidljivi. Povišena temperatura, povraćanje, iritabilnost, grčevi cijelog tijela, krikovi i napetost fontanele najčešći su simptomi, a kočenje vrata može i izostati.

KOJE PRETRAGE MOŽE URADITI LJEKAR? 

Lumbalna punkcija i pregled cerebrospinalnog likvora (glukoza, broj ćelija, izolacija uzročnika) temelj je dijagnostičih pretraga.

• lumbalna punkcija i pregled cerebrospinalnog likvora (glukoza, broj stanica, izolacija uzročnika)
• rendgenski snimakglave, sinusa i grudnog koša
• CT glave zbog mogućih apscesa ili duboke otekline mozga

LIJEČENJE

U liječenju bakterijskog meningitisa koriste se antibiotici, u zavisnosti od bakterije uzročnika meningitisa. Antibiotici nisu djelotvorni u liječenju virusnog meningitisa.

Liječenje meningitisa sprovodi se u bolnici. U liječenju bakterijskog meningitisa koriste se antibiotici, u zavisnosti od bakterije uzročnika meningitisa. Antibiotici nisu djelotvorni u liječenju virusnog meningitisa. Za liječenje sekundarnih simptoma, edema mozga, šoka, i epileptičnih napada biće potrebni i drugi lijekovi.

KOMPLIKACIJE

Ukoliko se meningitis ne liječi ili se bolest zakomplikuje može uzrokovati:
• gubitak sluha;
• oštećenje mozga;
• gubitak vida;
• gluvoću;
• padavicu;
• slabost udova (pareze).

Kod sumnje na meningitis, odmah se mora zatražiti ljekarska pomoć! Rano liječenje ključ je za dobar ishod.

PREVENCIJA 

• Vakcinisanje protiv Haemophilusa influenzae (djeca u dobi od 2 mjeseca do 4 godine).
• Članovi porodice i ostali koji su bili u bliskom kontaktu s oboljelim od meningokoknog meningitisa mojaju primiti antibiotik (rifampicin).

Ostavi komentar