Karijes, stomatološki je problem koji je na ubjedljivom prvom mjestu po učestalosti, drugo je najčešće oboljenje, odmah poslije prehlade.

Rijetki su oni koji makar jednom u životu nijesu imali karijes na zubu. Stomatolozi iz ordinacije “Vušović” u Nikšiću, Tanja Marković i Radovan Vušović, objašnjavaju da postoje različite teorije o nastanku karijesa, ili zubnog kvara.

Otkriven još oko 200 godina p.n.e

“Još u davno doba, oko 200 godina p.n.e ljudi su primijetili da zube napadaju ‘crvi’, koji dovode do njihovog gubitka. Milerova teorija iz 1882. godine objašnjava nastanak karijesa vrenjem koji prouzrokuju mikroorganizmi iz usne duplje u prisustvu hrane, proteolitička teorija osnovnim uzrokom smatra dejstvo enzima, hipoteza fosfata prednost daje biohemijskim poremećajima u zubnoj pulpi, a kroz istoriju su se razvile i mnoge druge teorije. Savremene teorije se slažu u tome da na nastanak karijesa utiču brojni faktori”, objašnjavaju Marković i Vušović.

Glavnu ulogu u nastanku karijesa, skreću pažnju nikšićki stomatolozi, ima zubni plak – bezbojna, ljepljiva masa na zubima, uglavnom sačinjena od kolonija bakterija.

“Usnu duplju normalno naseljava više stotina bakterijskih vrsta, od kojih najveću ulogu u razvoju karijesa ima Streptococcus mutans. To je gram-pozitivna bakterija koja u prisustvu šećera produkuje velike količine kisjelina koje razaraju gleđ. Osobe sa milion ovih bakterija u mililitru pljuvačke se svrastavaju u grupu visokog rizika za nastanak karijesa, dok grupu niskog rizika karakteriše manje od 250.000”, kaže Marković.

Napreduje od površine ka dubini

Karijes je, objašnjava ona, hronično oboljenje tvrdih zubnih tkiva koje napreduje od površine ka dubini i vremenom dovodi do razaranja i gubitka zuba. Na nastanak tog oboljenja utiču brojni faktori, opšti i lokalni. To su: rasa, nasljedni faktori, funkcija endokrinog sistema, količina i sastav pljuvačke, oblik i raspored zuba. Neki od njih su, kako je kazala, nepromjenljivi, dok na druge možemo uticati.

“Karijes počinje na površini zuba, odnosni na gleđi, njenom demineralizacijom, i vremenom napreduje prema dubini, razara dentin i dovodi do upale pulpe ili ‘živca’ zuba. Na zubima postoje površine na kojima se karijesne lezije češće javljaju – karijes predilekciona mjesta, i nasuprot njima povšine koje su rijetko zahvaćenje karijesom – karijes imuna mjesta. U predilekciona mjesta spadaju jamice i fisure na bočnim zubima (premolarima i molarima), aproksimalne strane zuba, koje su teško dostupne čišćenju, kao i vrat zuba”, objašnjava Vušović.

Karijes se dijagnostikuje pregledom: inspekcijom zuba, pomoću ogledalceta, ispitivanjem površine zuba stomatološkom sondom, prosvjetljavanjem kao i rentdgenskim snimanjem. Međutim, ističe Vušović, karijes koji je lokalizivan samo u gleđi ne daje simptome. Kada lezija zahvati dentin, može biti prisutan bol koji se javlja pod dejestvom nadražaja (toplo, hladno, slatko), dok pojava spontanog bola govori o upali zubnog živca, kada je potrebno endodontsko liječenje (u narodu poznato kao “vađenje živca”).

“Liječenje karijesa podrazumijava potpuno uklanjanje karijesom zahvaćenih zubnih tkiva i njihovu nadoknadu restaurativnim materijalima, kao što su kompoziti, amalgam i glas-jonomer cementi. Neliječen karijes dovodi do potpune destrukcije zubne krunice, nastanka periapikalnih procesa (na vrhu korijena) i na kraju do gubitka zuba”, kaže Marković.

Najvažnija je preventiva

Da bi se spriječila pojava karijesa najvažnija je, upozoravaju stomatolozi, preventiva. Kao i kod svih oboljenja, uostalom. Najvažnija mjera u prevenciji karijesa je adekvatno održavanje oralne higijene, čiji je osnovni cilj potpuno uklanjanje i sprečavanje formiranja zubnog plaka, koji je uglavnom sačinjen od bakterija.

“To podrazumijeva pranje zuba najmanje dva puta dnevno, u dovoljnom trajanju kako bi se očistile sve površine zuba. Pored četkice za zube i zubne paste, potrebno je koristiti i dodatna sredstva za oralnu higijenu, kao što su zubni konac i interdentalne četkice. Aproksimalne površine zuba, odnosno one koje su okrenute prema susjednom zubu možemo očistiti isključivo upotrebom dodatnih sredstava. Postoje i različiti rastvori za ispiranje usne duplje, među kojima treba istaći one koji sadrže fluor”, naglašavaju stomatolozi.

Šećer podstiče razvoj bakterija

Ne treba zaboraviti, ističu oni, da pravilna ishrana ima velik uticaj na oralno zdravlje, a da prekomjerno konzumiranje slatkiša predstavlja predispoziciju za razvoj karijesa.

“U prisustvu šećera, bakterije iz dentalnog plaka produkuju kisjeline, koje brže obavljaju razgradnju gleđi. To svakako ne znači da se u potpunosti moramo odreći slatkiša, ali treba smanjiti njihovo konzumiranje izmedju obroka, kako zubi ne bi bili stalno izloženi dejstvu kisjelina”, kaže Vušović.

Redovni stomatološki pregledi omogućavaju pravovremeno uočavanje kako karijesnih lezija, tako i otkrivanje drugih oboljenja usne duplje.

“Nažalost, istraživanja rađena u našoj zemlji pokazuju ogromnu incidencu karijesa, naročito kod djece, što ukazuje na to da postoji potreba za kontinuiranim edukativnim programima o očuvanju oralnog zdravlja. Moramo shvatiti da je oralno zdravlje bitan dio opšteg zdravlja koji umnogome utiče na kvalitet života i stoga mu treba posvetitu punu pažnju”, zaključuju Marković i Vušović.

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije iz 2012. godine, 60 do 90 odsto školske djece i blizu 100 odsto odraslih pati od karijesa. Oko 30 odsto starijih osoba dobi od 65 do 74 godine nema prirodne zube. Analiza epidemiološkog indeksa za učestalost i proširenost karijesa (KEP indeks) u Crnoj Gori pokazuje da preko 90 odsto djece u uzrastu od 12 godina ima kariozne zube.

Rezultati sistematskih pregleda 11 hiljada djece u osnovnim i srednjim školama, koje se sproveli pedijatrijski timovi Doma zdravlja Podgorica prošle godine, pokazali su da 44 odsto djece ili svako drugo ima kariozne zube.

Stomatolozi širom svijeta upozoravaju da karijes može da se prenese francuskim poljupcem, jer se bakterija Steptococcus mutans prenosi putem pljuvačke, pa je to, kako ističu, razlog više da osobe pažljivije biraju sa kim će se ljubiti.

Fluor pomaže

Upotreba fluora, prema riječima Marković i Vušović, je značajna mjera prevencije karijesa.

“U mnogim zemljama fluorisanje vode za piće je dovelo do smanjenja učestalosti karijesa. Pored sistemske primjene, putem vode za piće i tableta, fluoridi se mogu unositi i lokalno, u vidu različitih rastvora i gelova. Fluor smanjuje rastvrorljivost zubnih tkiva i ubrzava remineralizaciju gleđi. Takođe redukuje stvaranje kisjelina koje razgrađuju gleđ. Danas je prisutan u gotovo svim pastama za zube. Pojedini materijali koji se koriste za nadoknadu izgubljenih zubnih tkiva, kao što su glas-jonomer cementi, otpuštaju jone fluora”.

 Pravilna njega zuba

Nekoliko pravila za pravilno pranje zuba. Zube je najbolje prati poslije svakog obroka, a najmanje dva puta dnevno – ujutro i uveče. Treba koristiti četkicu srednje tvrdoće koja neće oštetiti desni, a dovoljna je za temeljno pranje zuba.

Četkicu treba postaviti sa spoljašnje strane zuba, dijelom na zube, a dijelom na desni, a onda laganim vibrirajućim pokretima pomjerati lijevo-desno što će omogućiti vlaknima četkice da prođu između zuba. Ako su gornji zubi u pitanju treba povući četkicu na dolje, odnosno na gore ako je riječ o donjim zubima. Unutrašnju stranu prednjih zuba treba prati uspravno postavljenom četkicom u odnosu na zube povlačeći je gore-dolje, dok unutrašnju stranu bočnih zuba treba prati povlačeći četkicu na gore, kod donjih zuba, odnosno na dolje, kod gornjih zuba. Grizne površine treba prati kružnim pokretima sa ravno postavljenom četkicom. Četkicu za zube treba redovno mijenjati, ne smiju se koristiti duže od 3-4 mjeseca.

Related Post

Ostavi komentar