Ministarstvo zdravlja prvi put uređuje tržište kozmetike kroz Prijedlog zakona o kozmetičkim proizvodima. Zakonom će biti propisano koje su dozvoljene supstance za kozmetičke proizvode, koje su ograničeno dozvoljene, kao i one koje su zabranjene. Cilj je da građani budu zaštićeni od štetnog uticaja proizvoda po ljudsko zdravlje.

Kozmetiku koristimo za higijenu, njegu, zaštitu, uljepšavanje… No, da li uopšte čitamo deklaracije na kupljenim proizvodima?

Uglavnom vjerujem proizvodima ne čitam ne obraćam pažnju nikad na deklaraciju proizvoda.

Postoji spisak štetnih supstanci koje kozmetički proizvodi ne bi smjeli da sadrže.

“Ono sto je bitno, ne smiju sadržati aktivni princip ljekovite supstance jer onda bi pripadali ljekovima”, kaže farmaceutkinja Jadranka Vuković.

Kozmetički proizvodi ne smiju sadržati falate, parabene, propilon, naftne derivate, sulfate.

Ako smo i dosad imali dilemu da li kvalitet odgovara cijeni, novim zakonom o kozmetičkim proizvodima ne bi trebalo da ima mjesta takvim nedoumicama.

Da bismo na tržistu imali jedan bezbjedan i kvalitetan kozmetički proizvod zakonom se propisuju uslovi i zahtjevi koji treba da budu zadovoljeni.

“Počev od same proizvodnje sastava proizvoda u smislu dozvoljenih, ograničenih i zabranjenih supstanci koje se mogu koristiti prilikom proizvodnje,” Slađana Pavlović iz Ministarstva zdravlja.

Potom procjene i ocjene bezbjednosti samog proizvoda, uslovi u smislu reklamiranja, uslovi u smislu postupaka u slučaju neželjenih dejstava.

Zakonsko uređivanje tržišta kozmetike pozdravljau u Centru za zaštitu potrošača.

“Potrebna je velika opreznost prilikom kupovine bilo kog proizvoda pogotovo onoga sto moze ugroziti vase zdravlje jer ljudi su skloni da kupe proizvode koji su jeftinijei gdje je manja cijena a ne provjere rok trajanja sastav, deklaraciju i ostalo,” kaže Jasna Božović iz Centra za zaštitu potrošača.

Predviđena je i stroga kontrola reklama kozmetičkih proizvoda.

“Strogo je zabranjen saki vid reklamiranja koji dovodi korisnika u zabludu 3 13 janso je zakonom propisano da se ne smiju koristiti niti nazivi niti oznake kojima se pripisuju neka dejstav ili osobine koje proizvod nema,” kaže Slađana Pavlović iz Ministarstva zdravlja.

Za bezbjednost kozmetičkog proizvoda odgovorni su proizvođači, distributeri, uvoznici i zastupnici, a svako kršenje zakona kažnjavaće od 500 do 25 hiljada eura.

Ostavi komentar