Loše vam je, ali ne možete da shvatite da li je to umor, smetenost ili oduzetost. Ako ne možete da se nasmejete, izgovorite jednostavnu rečenicu, isplazite ravno jezik ili podignete ruke, zovite odmah Hitnu pomoć. Možda upravo upravo doživljavate moždani udar

Može se desiti da se neka osoba zatetura i padne na ulici, a da onda uz nečiju pomoć ustane. Malo je blijeda, drhti, ali kaže da se ne osjeća naročito loše i odbija da bude pozvana hitna pomoć. Ako se nekome desi da prisustvujete takvom prizoru, evo simptoma na koje bi trebalo obratiti pažnju.

Treba provjeriti da li je došlo do oduzetosti. To je najlakše učiniti tako što se osoba zamoli da se nasmije. Ukoliko to nije u stanju da učini, radi se o oduzetosti, što je jedan od mogućih simptoma. Važno je ustanoviti i “funkcionisanje mozga”, tako što se osoba zamoli da kaže neku jednostavnu prosto proširenu rečenicu. Ukoliko nije u stanju to da učini, mozak joj definitivno ne funkcioniše kao što bi trebalo.

Treća stvar na koju treba obratiti pažnju jeste da zamolite tu osobu da podigne obije ruke iznad glave. Onaj koji nije pretrpio moždani udar niti ima drugih fizičkih tegoba moći će to da učini. Za kraj, treba obratiti pažnju da li osoba razgovijetno govori ili zapliće jezikom. Znak moždanog udara je jezik koji visi ili stoji nakrivo.

Ukoliko se ozbiljno shvate upozoravajući znaci kao što su jaka glavobolja, prolazne smetnje vida, ukočenost vrata, utrnulost ili slabost polovine tijela i ako se na vijreme potraži ljekarska pomoć, sve može da se spriječi.

U tom periodu tim stručnjaka može da primijeni najsavremeniju trombolitičku terapiju, koja podrazumijeva da se u prvih nekoliko sati posle šloga oboljelom da lijek koji razbija tromb. Time se oštećenja mozga svode na minimum.

Sve češće pogađa mlade

Iako mnogi misle da je moždani udar rezervisan samo za one starije, na ove simptome ipak, treba da obrate pažnju i mladi. Danas, moždani udar sve češće pogađa mlade, što naročito zabrinjava doktore, jer ukazuje na činjenicu da su pod sve veći stresom, bolesniji, ali i da ne vode dovoljno računa o svom zdravlju.

Stručnjaci procjenjuju da godišnje 25.000 ljudi doživi infarkt mozga, od kojih 7.500 umre, a isto toliko ostane invalid. Statistika pokazuje i da od ukupnog broja onih koji dožive moždani udar, među njima je više od 1.000 onih mlađih od 40 godina. Razlog za to je što su mladi ljudi sve gojazniji, hronično pod stresom, puše, nemaju redovnu fizičku aktivnost, nepravilno se hrane.

Moždani udar – u narodu poznatiji kao šlog ili kap – zvuči kao smrtna presuda jer osoba koja ga doživi u većini slučajeva ostaje težak invalid. Ali ukoliko se pacijentu pruži adekvatna ljekarska pomoć u prva tri do četiri sata posle izlivanja krvi, veliki dio tegoba i posljedica moguće je izbjeći.

U većini slučajeva (85 odsto) moždani udar nastaje kada krvni ugrušak (tromb) začepi arteriju u mozgu. U ostalih 15 odsto šlog se javlja kad arterija u mozgu pukne. Oba mogu imati pogubne posljedice. Trećina bolesnika ne preživi moždani udar, dok druga trećina ostaje trajno onesposobljena. Mali broj ljudi vraća se normalnim aktivnostima.

Simptomi šloga:

  • Utrnulost jedne polovine lica ili tijela
  • Ukočen vrat
  • Oduzetost
  • Poremećaj govora
  • Neposlušni prsti
  • Naglo zamagljenje vida
  • Nesiguran hod i loša koordinacija pokreta
  • Iznenadna nesnosna glavobolja
  • Nagon za povraćanjem i povraćanje u malzu

Ostavi komentar