Najčešće dugotrajne posljedice PID – a su sterilitet, vanmaterična trudnoća i hroničan bol u maloj karlici. Iako primjena antibiotika smanjuje vjerovatnoću pojave ove komplikacije smatra se da će se kod 10% žena sterilitet javiti nakon jedne epizode PID – a i da je svaka naredna povećava. Kod mlađih od 25 godina prognoza je bolja. Nakon PID – a 6 do 8 puta se povećava rizik od vanmaterične trudnoće. Hroničan bol u maloj karlici se javlja kod 12% žena koje su imale jednu epizodu PID – a, 30% nakon dvije a kog 67% žena sa tri epizode PID – a. Zakašnjela primjena adekvatne antibiotske terapije od nekoliko dana značajno povećava rizik od pojave ovih komplikacija.
Kako su infekcije u ginekologiji i akušerstvu su bakterijske etiologije i odlaganje terapije može imati ozbiljne posljedice, upotreba antibiotika bez prethodne mikrobiološke identifikacije se može smatrati potpuno opravdanom. Idealano bi bilo da se uradi brza i tačna identifikacija bakterije i primjeni odogovarajući antibiotik. Međutim, time se povećava cijena liječenja i početak neopravdano odlaže a na drugoj strani se, na osnovu brojnih prethodnih istraživanja mogući izazivači infekcija, sa velikom sigurnošću mogu predvidjeti, tako da se princip empirijske upotrebe antibiotika čini potpuno opravdanim.
| Najčešće greške kod primjene antibiotika su: |
Direktne posljedice neracionalne primjene antibitika su:
|
Cilj terapije infekcije gornjeg genitalnog trakta je eliminacija bakterija (eradikacija >95% patogena), uz kliničko poboljšanje verifikovano odsustvom prethodnih simptoma.
| Profilakstička primjena antibiotika u ginekologiji i akušerstvu opravdana je u slučaju: |
|
| Na izbor antibiotika utiču: |
Osobine samog lijeka:
Stanje pacijentkinje:
|
Američki centar za kontrolu bolesti i prevenciju (Center for Disease Control and Prevention Sexually Transmitted Disease – CDC, Atlanta USA) je, na osnovu mnogobrojnih kliničkih studija, napravio protokole za primjenu antibiotika u pojedinim infekcijama u ginekologiji i akušerstvu. Mora se, međutim, naglasiti da mnoge zemlje, zbog geografski uslovljenih razlika i specifičnosti populacije, imaju svoje preporuke, prilagođene CDC protokolima.
Laka i srednje teška forma PID – a se liječe ambulantno, primjenom antibiotika u trajanju od 7 – 14 dana. Pacijentkinje koji ne reaguju adekvatno u prvih 72h od početka terapije, se hospitalizuju u cilju potvrde dijagnoze i primjene parenteralne terapije, na osnovu rezultata dobijenih bakterijskom kulturom.
Za liječenje blage forme PID – a preporučene su tri mogućnosti:
- ofloksacin ili levofloksacin sa ili bez metronidazola
- ceftriaksona ili cefoksitina u kombinaciji sa doksiciklinom; uz cefoksitin se oralno primjenjuje probenecid. I ovoj kombinaciji se dodaje metronidazol ukoliko se sumnja na prisustvo anaerobnih bakterija
- klindamicin i gentamicin (u slučaju alergije na peniciline ili trudnoće)
Bolničko liječenje se preporučuje ukoliko je:
- Pacijentkinja trudna
- Prisutan tuboovarijalni apsces
- Neadekvatan terapijski odgovor na ambulantno primijenjenu antibiotsku terapiju
- Sumnja na nedoslednu primjenu lijekova
- Prisutna mučnina, povraćanje i povišena telesna temperatura
- Nemoguće isključiti hiruško oboljenje (npr. apendicitis)
Za liječenje teške forme PID – a u bolničkim uslovima postoje nekoliko mogućnosti:
- Cefalosporin (cefotetan ili cefoksitin) i doksiciklin
- Klindamicin i gentamicin
- Ofloksacin ili levofloksacin sa ili bez metronidazola
- Ampicilin/sulbaktam i doksiciklin
Za liječenje gonokokne infekcije donjeg genitalnog trakta preporučene su sljedeće terapijskih mogućnosti:
- Ceftriakson ili cefiksim u jednoj dozi
- Spektinomicin
- Ukoliko radi o uzročniku koji je osjetljiv na antibiotik iz grupe hinolona: ciprofloksacin, levofloksacin ili ofloksacin