Do 45. godine života, većini nas biće potrebne naočare, makar za čitanje. Do toga dolazi jer naše oči s godinama gube sposobnost za akomodaciju – promjenu fokusa, kako bi oštro vidjele predmete na različitim udaljenostima.

U mladosti, očno sočivo lako mijenja oblik i dozvoljava akomodaciju, ali kako starimo, fleksibilnost sočiva se smanjuje i predmeti koji se nalaze blizu iznenada postaju mutni. Zato sredovječni ljudi počinju da nose naočare za čitanje, dok oni koji su već imali problema sa vidom koriste bifokalne naočare. Novo naučno dostignuće moglo bi da i jedne i druge pošalje u istoriju.

Naučnici sa Univerziteta u Juti razvili su “pametne naočare” sa tečnim sočivima koja automatski prilagođavaju fokus.

Najveća prednost ovih pametnih naočara je da kada ih jednom stavite, svi predmeti uvjek izgledaju oštro, bez obzira koliko da su udaljeni“, objašnjava Karlos Mastranđelo, profesor kompjuterskog indženjeringa koji istraživanje vodi sa doktorandom Nazmulom Hasanom.

Regularne naočare ne ispravljaju problem akomodacije. One jednostavno premještaju domet onoga što je u fokusu, umjesto da ga šire. Zato kada ih stavite, predmeti koji su bili nejasni na 30 centimetara postaće oštri, ali će oni na drugom kraju sobe postati mutni. Obrnuto je kod onih kojima su potrebne naočare samo za daljinu.

Nove pametne naočare sastoje se od sočiva načinjenih od glicerina, guste bezbojne tečnosti, koja su okružena fleksibilnim membranama. Membrane mogu da se mehanički pomjeraju napred-nazad i tako mijenjaju krivljenje glicerinskih sočiva.

Sočiva su smještena u okvire koji sadrže mjerač razdaljine od lica onog koji ih nosi do okolnih objekata uz upotrebu infracrvenog svijetla. Mjerač zatim šalje signal i prilagođava sočiva razdaljini. Ovo prilagođavanje odvija se jako brzo i omugućava korisniku da prebaci fokus sa jednog predmeta na drugi za 14 milisekundi.

Uz naočare ide aplikacija za smartfone, koja sadrži podatke o dioptriji vlasnika i automatski podešava sočiva preko blututa. Kada osoba dobije novi izvještaj ljekara, podaci se jednostavno apdejtuju. Na taj način čovjek ne mora da kupuje druge naočare jako dugo.

Iako još uvjek nisu zvanično testirane, Mastranđelo i ostatak tima su već isprobali nove naočare. Prototip je prilično glomazan, pa će jedno od dotjerivanja prije nego što se budu našle na tržištu biti i promjena stajlinga, naročito smanjenje težine i debljine.

Pametne naočare mogle bi da se nađu u slobodnoj prodaji za dvije do tri godine.

Ostavi komentar