Stručnjaci iz Indijanapolisa utvrdili su da su najčešći saveti o zdravlju uglavnom pogrešni i nemaju utemeljenje u nauci. Da li žvaka u želucu ostaje sedam godina, treba li da pijemo osam čaša vode dnevno?

Savjeti da prije spavanja treba popiti čašu mlijeka za bolji san ili da kosa brže raste ako se češće šiša, od narodnih mudrosti su prerasli u zdravstvene mitove. Grupa američkih stručnjaka je pokušala da da naučno objašnjenje za najčešće korišćene preporuke koje se prenose sa koljena na koljeno, i već su toliko ukorijenjene u narodu da su čak i neki ljekari počeli da vjeruju u njih.

Istraživanje su uradili profesor pedijatrije Aron Kerols iz Instituta Regenstrajf u Indijanapolisu i stipendistkinja na Institutu za zdravlje djeteta pri Medicinskom fakultetu Indijana Rejčel Vriman. Rezultate su objedinili u knjizi “Nemojte da progutate žvaku! Mitovi, poluistine i potpune laži o tijelu i zdravlju”.

1. Osam čaša vode na dan

Autori istraživanja nisu pronašli nijedan naučni dokaz koji bi potvrdio ovu preporuku. Proučili su 1.945 članaka uglavnom iz Nacionalnog istraživačkog centra i dijelom Nacionalne akademije nauka, gdje se, kao preporučena doza tečnosti pominje količina od 2,5 litara na dan za odrasle, ali uz napomenu da se većina nalazi u hrani koju uzimamo.

“Ukoliko se ovaj dio rečenice ignoriše, preporuka može da se interpretira da tokom dana moramo da popijemo osam čaša vode”, objašnjavaju dr Kerol i dr Vriman.

“Postojeće studije sugerišu da je adekvatan unos tečnosti zadovoljen kroz tipičnu dnevnu konzumaciju sokova, mlijeka, kafe, čajeva.”

2. Koristimo samo 10 odsto mozga

Ovo vjerovanje postoji više od 100 godina, napominju autori, a najraniji zapis sa kojim su se susreli u istaživanju datira još iz 1907. godine. Postoje, međutim, mnogobrojni dokazi koji su rezultat naučnih istraživanja da ljudi koriste znatno veću površinu mozga od pomenutih 10 odsto.

“Mnogobrojna snimanja moždane aktivnosti pokazuju da gotovo ne postoji nijedan dio mozga koji je potpuno neaktivan”, tvrde istraživači.

Jedan od argumenata protiv ovog mita je i činjenica da ako se desi povreda na bilo kom dijelu mozga to dovodi do promjene u radu čitavog mozga.

3. Kosa i nokti rastu i posle smrti

Ova tvrdnja često je korišćena u filmovima, ali nije istinita. Rast kose i noktiju zahtijeva kompleksnu hormonsku regulaciju koja prestaje čim nastupi smrt. Razlog zbog koga možda postoji ovakvo vjerovanje može da se objasni procesom dehidratacije tijela koja se dešava kada osoba umre. Koža se usljed toga povlači, i to može da stvori iluziju da kosa i nokti i dalje rastu.

4. Brijanje ubrzava rast dlaka i čini ih gušćim

Još su klinička istraživanja rađena 1928. godine pokazala da brijanje nema uticaja na rast kose ili dlaka, a to je potvrđeno i najnovijim studijama. Kada dlaka raste nakon brijanja stiče se utisak da je oštrija jer vrhovi nisu istanjeni i mekani kao kosa koja nije obrijana. Izgleda tamnije jer nije bila izložena djelovanju sunčevih zraka.

5. Čitanje pri slabom svijetlu može da ošteti vid

Loše osvjetljenje otežava izoštravanje slike, čini da češće trepćete i isušuje oko, a naročito kod osoba koje su razroke. Čitanje pri slabijem osvjetljenju može da bude neprijatno, smatraju stručnjaci, ali ne dovodi do trajnih oštećenja.

6. Hladno vrijeme utiče da se prehladite

Studije koje su se bavile prenošenjem prehlada pokazale su da temperatura vazduha nema veze sa virusima kojima smo se zarazili. Naučnici pretpostavljaju da smo tokom zime češće bolesni, jer više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, gdje se bakterije i virusi lakše prenose.

7. Pucketanje zglobovima može da izazove artritis

Ovu naviku koja odaje nervozu ima od 25 do 50 odsto populacije, a smatra se da to češće rade muškarci nego žene. Kada puckaju zglobovi, zapravo se ispušta vazduh koji je tu zarobljen, i koji se ponovo nagomilava, tako da pucketanje može da se ponovi već za oko 15 minuta. Međutim, ne postoje nikakvi dokazi da to može da dovede do artritisa. U ekstremnim slučajevima pucketanje oštećuje hrskavicu, ali ne uzrokuje hronične bolesti.

8. Žvaka ostaje u želucu sedam godina

Svakome se barem jednom desilo da proguta žvaku. Mnogi vjeruju da ona u želucu ostaje čak sedam godina, jer se teško vari. Ipak, ne postoje dokazi za to. Tačnije, žvaka se uopšte ne vari. Ona spada u one materijale koji samo prođu kroz tijelo, bez zadržavanja.

9. Masna hrana i čokolada stvaraju akne

Ne postoje dokazi koji bi mogli da dovedu ove namirnice u vezu sa aknama. Neke studije su potvrdile da masna hrana može da začepi pore, što dalje može da utiče na stvaranje bubuljice, ali ne i akne. Dokazano je da su akne povezane sa hormonskim promjenama u tijelu, ali ne sa čokoladom.

10. Jedan sat nakon jela ne treba plivati

Sigurno ste primijetili da mnogi ljudi čekaju najmanje sat nakon obroka, prije nego što se okupaju u bazenu ili nekom prirodnom kupalištu. Ne postoje nikakvi naučni dokazi da je plivanje nakon obroka štetno za zdravlje, ali se svaka fizička aktivnost teže izvodi kada je stomak pun.

11. Šećer utiče da djeca budu hiperaktivna

Ovaj mit proizlazi iz činjenice da se šećer, odnosno velike količine slatkiša, djeci uglavnom daju u posebnim prilikama, kao što su proslave rođendana. U tim situacijama su mnoga djeca aktivnija i neposlušnija, ali to nije povezano sa unijetim namirnicama.

12. Kontraceptivne pilule i antibiotici

Neki ljudi vjeruju da uzimanje antibiotika smanjuje efikasnost kontraceptivnih pilula. Ovo je, tvrde stručnjaci na osnovu iščitavanja mnogobrojnih stručnih članaka, neistinito. Mnogo je značajnije da se hormonska pilula uzima svakog dana u isto vrijeme, kažu autori.

Ostavi komentar