DA LI SMIJEM DA PUSTIM DIJETE SA TEMPERATUROM DA ZASPI?

Jedna od najrasprostranjenijih zabluda je da se dijete sa povišenom telesnom temperaturom mora držati budno.
U osnovi straha od spavanja je ustvari strah da nemamo uvid u stanje svijesti usnulog djeteta i da može da doživi nešto dramatično, a da to ne primijetimo.

Naravo, ovo nije tačno.
Spavanje ne ugrožava dijete sa povišenom temperaturom više nego budno stanje

Učinite sve što je potrebno:

  • raskomotite dijete
  • dajte mu dovoljno tečnosti
  • dajte mu sirup Paracetamol ili Brufen
  • I ako je pospano- pustite ga da spava.

Držanje u budnom stanju pospanog, nervoznog bolesnog djeteta, samo ga dodatno iscrpljuje i obara mu odbranbene snage.

DA LI MASIRANJE ALKOHOLOM ILI RAKIJOM POMAŽE?

Masiranje djeteta alkoholom stara je i napuštena praksa.
Osnovna ideja je bila da isparavanje alkohola sa kože djeteta sa temperaturom izazove odvođenje toplote i na taj način obori temperaturu.

Međutim, ispostavilo se da ovaj postupak ustvari dovodi do sužavanja krvnih sudova na periferiji tijela i centralizacije krvotoka, tako da ne dolazi do snižavanja temperature, ili, eventualno, nakon početnog pada, temperatura poraste ponovo.

KUPANJE djeteta u prijatno toploj vodi (bez potapanja cijelog tijela) dovodi do opuštanja perifernih krvnih sudova (onih u koži) koji su u grču i cirkulisanja krvi kroz njih. Cirkulisanje krvi dovodi do odavanja toplote sa periferije tijela.

Dakle, evo šta činiti umjesto masiranja:

  • stavite dijete u kadicu sa toplom vodom
  • temperatura mora da bude PRIJATNA djetetu, (NE prohladna voda, – tj. dijete ne sme da se ježi)
  • kvasite dijete sunđerom tako da se voda sliva sa površine tijela
  • to ponavljajte po 10 minuta u jednom satu
  • tuširanje prijatnom toplom vodom tokom 10 minuta ima sličan efekat.

ZAŠTO NE OBARATI TEMPERATURU DO 38,5°C?

DA LI ĆU DA POGIJREŠIM AKO DAM LIJEK PRIJE NEGO ŠTO PORASTE IZNAD 38,5°C? HOĆE LI TEMPERATURA SUVIŠE DA PADNE?

Savjetuje se da se ne obara temperatura koja je ispod 38,5 C zato što ona ima zaštitnu ulogu i pomaže u odbrani. Međutim, ukoliko date lijek pri temperaturi koja je niža od ove, nećete učiniti ništa loše djetetu. Lijek ne obara temperaturu ispod normalne. Taj isti lijek daje se i protiv bola i onda kad dijete nema temperaturu.

Lijek koji se daje za obaranje temperature podiže opšte stanje dijeteta koje možda ima i glavobolju pa to ne umije da nam saopšti. Nekad i zbog toga treba dati lijek iako temperatura nije mnogo visoka.

FRAS – DA LI JE SVAKO DIJETE U RIZIKU?

DA LI BILO KOJE DIJETE KOJE IMA VISOKU TEMPERATURU MOŽE DA DOBIJE FRAS?

Fras ili febrilne konvulzije NE DOBIJA SVAKO DETE. Samo oko 3% djece ima sklonost da dobije fras u skoku temperature.

Dakle dobra vijest je: za dijete koje nikada nije imalo fras šanse su mnogo veće da ga ne dobije nego da ga dobije (97:3) u skoku temperature. To roditelji koji su u panici uvjek treba da imaju na umu!

Visina temperature nije presudna. Presudna je genetika. Dijete koje nema genetsku predispoziciju za fras, neće ga dobiti ni pri temperaturi 40 °C, ali ono koje ima tu sklonost, može da dobije fras na 38,5 °C.

Sklonost za ispoljavanje febrilnih konvulzija (”frasa”) opada sa uzrastom, tako da je rizik najveći do 3 g, znatno niži do 5 godina, minimalan do 7 godina, a nakon toga se gubi.

U pitanju je prolazna nezrelost centralnog nervnog sistema i prevazilazi se rastenjem.

DA LI FRAS MOŽE DA OŠTETI DIJETE? KAKVE SU POSLJEDICE?

Istraživanja na veoma velikom broju djece (14676 ispitanika, od kojih je 1318 imalo napad febrilnih konvulzija) pokazala su da ni djeca sa produženim napadom (dužim od 30 minuta) nisu imala lošu prognozu vezanu za sam napad. Procjena njihovih mentalnih sposobnosti i neurološka procjena vršena je nakon 5 i nakon 10 godina. 37-oro od 1318 imalo je dugačak napad (duži od 30 minuta). Najveći broj je prošlo bez ikakvih posljedica. Oni kod kojih je zapažen mentalni ili neurološki deficit imali su zabilježene probleme u razvoju još PRIJE FEBRLNIH KONVULZIJA (FRASA)

Fras obično prođe za manje od 5 minuta. Takav napad neće ostaviti nikakve posljedice po neurološki i mentalni razvoj djeteta. Čak i duži napad (duži od pola sata!) nije ostavljao značajne posljedice.

DEHIDRACIJA – OPASNOST KOD POVIŠENE TEMPERATURE

Kod male djece virusi su najčešći uzročnici infekcija. U tim okolnostima antibiotici ne pomažu, ali je dobra hidracija (pojenje) jedna od najdjelotvornijih mjera, kako za brže ozdravljenje, tako i za lakše obaranje temperature i lakše iskašljavanje.

Svako stanje praćeno povišenom tjelesnom temperaturom, bez obzira na uzročnika bolesti (virus ili bakterija) zahtijeva dodatni unos tečnosti, veći od uobičajenog. Kod infakcija disajnih puteva topla pileća supa je nezamjenljiva, osim što hidrira sadrži i materije koje olakšavaju iskašljavanje i pomažu u lIJečenju

KAKO DA NAJPOUZDANIJE PROVJERIM TEMPERATURU SVOM DEJTETU?

NAJPOUZDANIJI SU ŽIVINII toplomjeri. Mana im je što se mogu slomiti i što je potrebno 3-5 minuta da se očita temperatura.

Ipak, ne preporučuje se primjena toplomera za uho i za čelo. Oni su brži, očitavaju temperaturu odmah, ali nisu pouzdani.

Temperatura se može mjeriti pod pazuhom, rektalno ili u ustima. Rektalna temperatura i temperatura izmjerena u ustima normalno je viša od one pod pazuhom za 0,5-0,8 ° C

POREĐENJE REKTALNE, ORALNE, AKSILARNE, I TEMPERATURE MJERENE U UHU

Kada saopštavate doktoru visinu temperature djeteta, potrebno je reći na kom mjestu je temperatura mjerena. Medicinska istraživanja nisu odredila sasvim tačan odnos između visina temperature mjerene oralno (u ustima), rektalno, aksilarno (pod pazuhom) ili u uhu, međutim, radi vaše orijentacije date su grube smjernice gdje je izmjerena temperatura viša, a gdje niža.

  • Prosječna normalna temperatura mjerena u ustima je 37°C. Temperatura u ustima za 0,3 ° C do 0,6°C niža od one u čmaru ili uhu.
  • Rektalna temperatura je 0,3 ° C do 0,6 ° C viša od temperature u ustima.
  • Temperatura mjerena u uhu je za 0,3 ° C do 0,6 ° C viša od temperature u ustima.
  • Temperatura merenapod pazuhom je za 0,3 ° C do 0,6 ° C niža od temperature u ustima.

Važno je da znate:

Rektalno mjerenje se smatra najpreciznijim načinom za provjeru temperature djeteta.

KOJA VISINA TJELESNE TEMPERATURE SE SMATRA ”NORMALNOM”?

Prosječna normalna tjelesna temperatura je oko 37 ° C. Tokom dana ona nije stalno ista. Kreće se od najnižih vrijednosti u jutarnjim satima (36,3 °C) do najviših (i do 37,6 ° C), u kasnim poslijepodnevnim satima. Svako dijete ima sasvim individualan raspon normalne tjelesne temperature koji može biti drugačiji od raspona drugog djeteta. Blagi porast do 38 ° C može biti prouzrokovan tjelesnom vježbom, pretopljavanjem odjećom, nakon kupanja u toploj vodi ili ukoliko je spoljašnja temperatura visoka.

PFAPA SINDROM, ČESTA BOLJKA NA KOJU SE RETKO MISLI

Šta je to PFAPA? 

Ime ”PFAPA” je akronim je nastao od sljedećih riječi

  • PF: periodična groznica (periodic fever)
  • A: afte,
  • P: upala guše – pharingitis,
  • A: adenitis- upala limfnih žlijezda.

PFAPA je sindrom koji odlikuju ponavljane epizode povišene temperature tokom 3-6 dana, upala guše i limfnih žlezda, a nekad i pojava afti u ustima. Javlja se obično u uzrastu od 2 -5 god, češće kod dječaka.

PFAPA sindrom je relativno čest kod djece, ali je istovremeno rijetko prepoznat od strane ljekara.

Bris guše i druge bakteriološke pretrage po pravilu otkrivaju normalnu floru. C-reaktivni protein i sedimentacija su u epizodi bolesti povišeni, ali ne i između epizoda. Antibiotska terapije je bez rezultata- temperatura ide preko 39C uprkos liječenju više dana.Uzrok za ispoljavanje PFAPA do danas nije otkriven. Ni jedan poznati virus nije optužen za ovaj sindrom. Genetska osnova nije ustanovljena, ali postoji tendencija da se PFAPA svrsta u grupu genetski uslovljenih sindroma.

Epizode povišene temperature ponavljaju se relativno pravilno na svakih nekoliko sedmica. Djeca su zdrava između epizoda, i rastu i razvijaju se normalno.

Dijagnoza se bazira na kliničkoj slici i uključuje sljedeće kriterijume:

– ≥ 3 epizode visoke temperature u trajanju do 5 dana u pravilnim razmacima
– upala guše i limfnih žlijezda ili pojava afti u ustima
– dobro zdravlje između epizoda i normalan rast i razvoj.

Uz to, treba isključiti druge poznate uzroke periodičnog febrilnog sindroma.

Mališani često prerastu sindrom bez posljedica.

pedijatar.rs

Ostavi komentar