Neželjene trudnoće i posljedice koje abortusi mogu da ostave na zdravlje žene i upotreba savremene kontracepcije sa druge strane, bili su tema ovogodišnjeg stručnog skupa “Savremena kontracepcija – prednosti i rizik” održanog u Minhenu.

Istraživanja koja su sprovedena u svijetu tokom prošle godine pokažala su da udate žene za kontrolu rađanja najčešće koriste podvezivanje jajnika-sterilizaciju i to 18 odsto, zatim spirale 13 odsto, kontraceptivne pilule osam odsto, kondome osam odsto i injekcije pet odsto žena.

Slika je drugacija u Evropi gdje žene za kontrolu rađanja znatno manje koriste podvezivanje jajovoda svega 10 odsto, dok se kontraceptrivne pilule dosta koriste posebno u zapadno evropskim zemljama.

Kontraceptivne pilule se najviše koriste u Portugaliji 58,9 odsto, u Belgiji 44,8 odsto, Francuskoj 41,5 odsto, dok spirale imaju široku primjenu u Belorusiji 25,7 odsto, Moldavija 25,2 odsto, dok je za kontrolu rađanja i zaštitu od neželjene trudnoće uobičajena zaštita kondomima u Grčkoj 33,9 odsto, Velikoj Britaniji 27 odsto, Španiji 24,8 odsto.

Predsjednik Evropskog udruženja za kontracepciju i reproduktivno zdravlje prof. Johanes Bitzer naglasio je da su za mnoge žene zdravstveni radnici jedan od glavnih izvora informacija o savremenim sredstvima za kontracepciju i zbog toga je, kako kaže, zdravstvene radnike potrebno stalno edukovati o tome koje su prednosti a koji nedostaci određenih sredstava za kontracepciju.

Da bi se donijela ispravna odluka, kako kaže, treba detaljno razmotriti nivo efikasnosti određenih oblika kontracepcije, zdravstvene rizike koje oni nose sa sobom, potencijalne neželjene efekte…

Učesnici skupa, koji je organizovala farmaceutska kompanija Bayer, ukazali su da se među najčešćim neželjenim posljedicama upotrebe hormonske kontracepcije spominje nastanak venske tromboze, što može dovesti do nedoumica i nesigurnosti kod žena.

Bitzer je istakao da je ljekar taj koji procjenjuje koji metod kontracepcije je najbolji za žene, a rizik od upotrebe kontraceptivnih pilula raste sa starošću žena, gojaznošću, kardiovaskularnim bolestima, nepravilnim načinom života, koji uključuje pušenje, genetsku predispoziciju i nedavni porođaj.

Bitzer je ukazao da je najvažnija pravilna informacija i edukacija zdravstvenih radnika i da je onda upotreba hormonske kontracepcije minimalni zdravstveni rizik, a da se postiže maksimalna zaštita od neželjene trudnoće.

Korist od hormonske kontracepcije nije samo zaštita od neželjene trudnoće već, kako se moglo čuti na skupu, reguliše se mjesećni ciklus, a može imati pozitivne efekte na akne.

Bivši izvršni direktor holandskog tijela za procjenu lijekova Andre Brekmans ukazao je da je zdravlje žene uvjek na prvom mjestu, ali ukoliko se na jedan tas stave rizik, a na drugi korist koji hormonska kontracepcija nosi, videće se da je korist mnogo veća od rizika.

Specijalista za ginekologiju i akuserstvo i član Austrijskog društva za planiranje porodice Kristian Fiala izrazio je zabrinutost zbog izbjegavanja hormonske kontracepcije kod žena i težnje za “prirodnom kontracepcijom”.

To što žene ne koriste efikasnu kontracepciju, kako objašnjava, dovodi do čestih neželjenih trudnoća i posljedica koje abortus nosi sa sobom.

Predstavnik kompanije Bayer iz Odjeljenja medicinskih poslova i farmakovigilance Majkl Devoy ukazao je da farmaceutske kompanije pre nego što hormonska kontracepcija dospije na trzište i do potencijalnih korisnika, sprovode opsežna testitranja.

Povecanje svijesti, naglasio je on, o prednostima i mogućim rizicima moderne kontracepcije treba da uputi žene da donesu ispravnu odluku koja metoda kontracepcije je najbolja za njih.

Ostavi komentar