Kako bi spriječili virusne infekcije, ljekari savjetuju da je vrlo važna dobra higijena ruku. S obzirom na nedavno izbijanje koronavirusa, smjernice javnog zdravstva i dalje to ističu. Je li pranje ruku zaista toliko korisno u kontekstu epidemije? Novo englesko istraživanje sugeriše da jeste.

Kada je u pitanju sprječavanje virusnih infekcija, posebno onih koje se šire kapljicama od kašlja i kijanja, pranje ruku uvijek je mjera prvog reda.

U svojim smjernicama o tome kako spriječiti infekciju novim koronavirusom, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da ljudi trebaju prati ruke često sapunom i vodom. Ipak ljudi i dalje izražavaju sumnju da bi nešto tako jednostavno kao osnovna lična higijena moglo imati efekta u kontekstu epidemije.

Novo istraživanje s Massachusetts Institute of Technology u Cambridgeu ima za cilj da ukloni te sumnje, pokazujući koliko važno pranje ruku može biti u usporavanju širenja zaraznih bolesti.

Studija, koja se sada pojavljuje u časopisu Risk Analysis, koristila je epidemiološko modeliranje i simulacije zasnovane na podacima kako bi utvrdila može li i kako bolja lična higijena uticati na brzinu prenošenja bolesti.

Istraživači su krenuli od postojećih podataka koji ukazuju na to da veliki broj ljudi ne opere ruke nakon upotrebe toaleta.

Prema autoru studije, prof. Christosu Nicolaidesu, 70 posto ljudi u Engleskoj koji idu u toalet pere ruke nakon toga. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kažu da najbolje prakse pranja ruku uključuju, ne samo ispiranje ruku vodom, već i nanošenje sapuna i ribanje dlanova, stražnje strane ruku, između prstiju i ispod noktiju.

Piling bi trebao da traje najmanje 20 sekundi prije nego što isperete sapun i osušite ruke čistim peškirom.

Ostavi komentar