Ubrzan tempo života, stres i svakodnevno jurenje u moru obaveza, kod većine ljudi ne ostavlja vremena za pravilnu ishranu. Preskakanje obroka, suva hrana, loše navike u ishrani tjeraju sve veći broj ljudi da pribjegavaju suplementima – „čarobnim“ tabletama i praškovima koji nam služe da nadomjestimo nedostatke u ishrani. Prema podacima Insistuta za javno zdravlje (IZJ) suplementi se sve više koriste u Crnoj Gori. Ali to znači da mi samo podležemo globalnim trendovima – samo Amerikanci godišnje na suplemente potroše gotovo 37 milijardi dolara, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije!

Razni dodaci ishrani sve su popularniji u svijetu, ali se svjetska javnost takođe sve češće pita – koliko su zaista bezbjedni i da li mogu da zamjene redovnu ishranu?

Iz Centar za zdravstvenu ekologiju (CZE) Insituta za javno zdravlje kazali su Stadnardu da Suplementi, ne mogu zamijeniti pravilnu ishranu, koja je “daleko jeftinija i bezbjednija”. Međutim, kako naglašavaju iz CZO, preskakanje obroka, brza hrana, nedovoljan unos voća i povrća su dominantni u modernom društvu, pa nedostatak hranljivih materija, vitamina i mineral sve češće nadoknađujemo vještačkim putem, prenosi portal Standard.

Šta su ustvatri suplementi

Kako su istakli iz CZE, suplement ili dodatak ishrani je hrana čija je svrha dopuna uobičajene ishrane, a koji predstavlja koncentrovani izvor hranljivih materija ili druge materije prehrambenog ili fiziološkog dejstva, pojedinačno ili u kombinaciji.

“Dodaci ishrani, spadaju u kategoriju hrane, dakle nisu ljekovi i ako su pakovani u dozno zavistan oblik i izgledom podsjećaju na lijek, ipak su hrana. Važno je istaći da dodaci ishrani isključivo mogu da služe unapređenju, održavanju dobrog zdravlja i smanjenju rizika za nastanak bolesti, a nisu namijenjeni u svrhu prevencije, liječenja ili kontrole bolesti. Na tržište se stavlja u doziranom obliku (kapsule, pastile, tablete, pilule, vrećice praha, ampule tečnosti, bočice na kapaljku ili drugim sličnim oblicima za tečnost i prah za korišćenje u odmjerenim malim količinama)”, rekli su nam iz ove institucije.

Ne mogu zamjijeniti pravilnu ishranu

Ipak iz Suplementi, ne mogu zamijeniti pravilnu ishranu i zdrav način života. Kako su nam kazali iz Centra, pravilnim unosom dovoljne količine namirnica mogu se zadovoljiti sve potrebe u ishrani čovjeka pri uobičajenim i rekreativnim aktivnostima što je i “daleko jeftinija i bezbjednija strategija nego upotreba bočica i pilula”.

“Pravilnom ishranom mogu se zadovoljiti sve potrebe organizma za vitaminima, mineralima i drugim nutrijentima. Međutim, ubrzan tempo života u savremenom svijetu natjerao je većinu ljudi da se nepravilno hrane – preskakanje obroka, brza hrana, nedovoljan unos voća i povrća, previše zastupljena masna i pržena proteinska hrana. Na ovaj način organizam ostaje bez važnih hranljivih materija, vitamina i minerala, koji su neophodni za očuvanje zdravlja. Loše navike u ishrani savremeni čovjek pokušava da nadomjesti pomoću „čarobnih“ tabletica- multimineralni i multivitaminski kompleksi. Ipak, da bi se pomoglo sopstvenom organizmu da lakše funkcioniše treba znati kome su potrebni koji dijetetski suplementi, u kom obliku i u kojoj dozi”, rekli su iz CZE.

Dodaci ishrani se, kako dalje ističu, mogu koristiti u ishrani u situacijama kada se iz različitih razloga u organizam ne mogu unijeti potrebne hranljive materije

“Kada postoji zdravstveni problem povezan s deficitom određenog vitamina i minerala, akoje imunitet osobe oslabljen nakon teške bolesti, terapije određenim ljekovima, iscrpljenosti organizma, za brži oporavak od povreda, kada postoje ograničenja u ishrani (alergija, intolerancija, striktna dijeta iz različitih medicinskih razloga). Takođe, slučaju loših prehrambenih navika, ženama u drugom stanju ili dojiljama. U idealnoj situaciji, dodatak ishrani bi trebalo da preporuči zdravstveni radnik upoznat sa opštim zdravstvenim stanjem i navikama u ishrani osobe koja planira da ih koristi što u realnosti nije čest slučaj”, rekli su oni.

Nacionalni prpisi i bezbjednost

Zabranjeno je stavljati na tržište suplemente koji ne ispunjavaju zahtjeve utvrđene nacionalnim propisima, kao i ukazivati da suplementi imaju svojstva prevencije, liječenja ili izlječenja bolesti ljudi i upućivati na takva svojstva prilikom označavanja, prezentacije i reklamiranja.

“Na dodacima ishrani ne mogu biti izjave u svrhu postavljanja dijagnoze, liječenja, prevencije bilo koje bolesti ili stanja. Ministarstvo poljoprivrede i Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove preko inspekcije za hranu su nadležni za zaštitu potrošača i sprovođenje propisa u ovoj oblasti”, dodali su.

Institut za javno zdravlje Crne Gore ipak, ne prikuplja sistematski podatke o upotrebi suplemenata u populaciji.

“Učestvuje u kontroli bezbjednosti i usklađenosti sa propisanim zahtijevima, ali ne prati pojavu štetnih dejstava dodataka ishrani”, kazali su oni.

Ostavi komentar