Da li bol u leđima obavezno zahteva mirovanje? Šta ako vas budi tokom noći? Da li pomažu masaže i kreme? Koji lijekovi pomažu? Kako da prepoznate trenutak kada se zbog bola u leđima morate javiti ljekaru?

Gotovo da nema odrasle osobe koja nije imala makar jednu epizodu bola u leđima. On može biti uzrokovan degeneracijom diskusa, diskus hernijom, spinalnom stenozom, istegnućem mišića (miofascijalni sindrom) i mnogim drugim oboljenjima i povredama.

Međutim, u čak oko 85% slučajeva, ne može se odrediti jasan uzrok ovog bola, čak ni primjenom sofisticiranih dijagnostičkih procedura, kao što su skener ili magnetna rezonanca.

Bol u leđima može biti akutni, koji traje do mjesec dana, ili hronični, koji traje duže od mjesec dana.

U većini slučajeva, bol prolazi spontano, bez bilo kakve terapije. Rjeđe, bol prelazi u hronični, kada zahtieva dodatne preglede i stručnu pomoć. Naime, pacijenti sa hroničnim bolom u leđima suočavaju se sa znatno sniženim kvalitetom života.

Bol u leđima ne zahtijeva mirovanje!

Jedna od češćih zabluda u vezi sa bolom u leđima jeste da vas obavezuje na mirovanje. Većina ljekara slaže se, naime, da mirovanje duže od 48 časa nema smisla, te da čak može biti i kontraproduktivno. Neaktivnost može uzrokovati depresiju, povećati mogućnost zgrušavanja krvi u venama nogu, oslabiti mišiće

Zbog toga se posle pojave bola u leđima treba aktivirati što je prije moguće. Pacijenti često izbjegavaju kretanje i bilo kakvu aktivnost, plašeći se dodatnih komplikacija. Ovaj strah je apsolutno neosnovan – uobičajena fizička aktivnost jedino može uzrokovati jači ili slabiji bol, ali ne i dodatne povrede (komplikacije).

Naravno, bol ne treba trpjeti i namjerno ga izazivati, pa svojim pacijentima tako predlažem da se ponašaju onako kako im najviše odgovora, bez bilo kakvih univerzalnih pravila koja bi mogla uticati na kontrolu bola. Treba se, jednostavno, oslanjati na pokrete i aktivnosti koje same po sebi ne izazivaju bol.

Šta kada vas bol u leđima budi tokom noći?

Jedan od većih problema povezanim sa bolom u leđima jeste i buđenje u toku noći, što onemogućva adekvatan odmor i doprinosi hroničnoj iscrpljenosti. Savjet koji često doprinosi izvjesnom olakšanju jeste spavanje na boku, sa jastukom između kolena, ili spavanje na leđima sa jastukom ispod koljena.

Hlađenje, grijanje, masaža, kreme…

Primjena odgovarajućih lokalnih mjera takođe može biti od izvjesne pomoći. Preporučuju se hlađenje, grijanje, masaža, utrljavanje antireumaskih krema u bolnu regiju…

Ruku na srce, nema konkretnih medicinskih dokaza da li i na koji način ove mjere djeluju, ali se radi o jednostavnim, neškodljivim postupcima, kojima svakako treba dati šansu. U svakodnevnoj praksi, zapravo, srijećem pacijente kojima lokalna terapija pomaže i zato je preporučujem, makar i zbog placebo efekta.

Premda ne postoje konkretni medicinski dokazi za to, brojni pacijenti prijavljuju da masaže i druge lokalne mjere pomažu u ublažavanju tegoba

Lijekovi i vježbe

U slučajevima intenzivnog bola, preporučuju se odgovarajući lijekovi, pre svega nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAIL). S ovim lijekovima ne treba pretjerivati, zbog mogućih štetnih efekata, prije svega na želudac. Obično se u prva tri do četiri dana uzimaju redovno, a kasnije povremeno, odnosno po potrebi, samo u fazama jačeg bola.

Različite vježbe (jačanje mišića leđa) dolaze u obzir samo kod hroničnih stanja, dok kod akutnog bola njihova primena nema posebnog opravdanja.

Kako spriječiti bol u leđima?

Dugo se mislilo da odgovarajući životni stil, uključujući intenzivno bavljenje sportom, predstavljaju dobru prevenciju bola u leđima. Međutim, nema dokaza da je ova tvrdnja univerzalno tačna. Nema sumnje da je sjedeći stil života praćen slabljenjem leđnih mišića, ali je jasno i da intenzivnija fizička aktivnost (težak fizički rad, profesionalni sport) mogu dovesti do bola.

Kičmeni stub (i donji dio leđa) trpi najveće opterećenje u sagnutom položaju i pri sjedenju. Zbog toga, u cilju prevencije bola u leđima, treba izbjegavati rad u sagnutom položaju (usisavanje, primjera radi), dizanje većeg tereta u sagnutom položaju i duže sjedjenje, posebno u nekomfornim uslovima.

Što se tiče fizičke aktivnosti, pravilno vježbanje i rekreativno bavljenje sportom apsolutno ne mogu naštetiti leđima, naprotiv, mogu biti i te kako dobra prevencija.

Kada se treba obratiti ljekaru?

Kao što sam već rekao, u oko 90% slučajeva bol u leđima prolazi, čak i bez terapije, u periodu od jednog do dva mjeseca. Tako se može zaključiti da se u većini slučajeva nije neophodno javljati ljekaru.

Međutim, ukoliko bol ne prolazi ili bar ne pokazuje jasnu tendenciju popuštanja u nevedenom vremenskom periodu, potrebno je obratiti se ljekaru u cilju dodatnih pregleda i liječenja.

Javljanje ljekaru naročito se preporučuje u sledećim situacijama:

Bol u leđima praćen izraženim bolom u nozi/nogama
Kad bol iz leđa „zrači” (prenosi se) u nogu/noge, to je znak uklještenja kičmenih nervnih korjenova (diskus hernija), što zahtijeva odgovarajuću dijagnostiku i liječenje.

Bol u leđima praćen slabošću mišića noge (slabost stopala, klecanje koljena)
Ovo je znak izraženijeg uklještenja nervnih korjenova, što često zahteva i operativno liječenje.

Bol u leđima praćen poremećajem funkcije mokrenja, stolice i potencije kod muškaraca
Ovi simptomi ukazuju na tzv. sindrom kaude ekvine, koji je posljedica uklještenja snopa kičmenih nervnih korjenova (velika diskus hernija, tumori) i zahtijeva hitno operativno liječenje.

Bol u leđima nakon padova, udaraca i drugih težih povreda leđa
Bol u leđima kao posljedica težih povreda uvjek zahtijeva dopunske preglede zbog mogućnosti preloma kičmenih pršljenova, sa mogućim posljedicama.

Bol u leđima nakon umerenih trauma (povreda) leđa kod osoba starijih od 50 godina
Kod starijih osoba, umjerene, pa čak i naizgled beznačajne povrede, mogu dovesti do preloma pršljenova i drugih oštećenja kičmenog stuba.

Bol u leđima kod osoba starijih od 70 godina
Duboka sarost podrazumijeva povećanu vjerovatnoću za prisustvo različitih oboljenja kao mogućih uzroka bola u leđima.

Bol u leđima kod osoba koje upotrebljavaju kortikosteroide
Dugotrajna kortikosteroidna terapija dovodi do smanjenja koštane gustine, tako da kosti postaju sklonije prelomima, koji mogu nastati i usljed relativno malih povreda.

Bol u leđima kod osoba oboljelih od osteoporoze
Oboljeli od osteoporoze (smanjena koštana gustina) značajno su skloniji prelomima.

Bol u leđima kod osoba koje boluju od malignih bolesti
Bol u leđima kod ovih pacijenata može biti uzrokovan metastaskim promjenama na kičmenom stubu.

Bol u leđima kod osoba koje su skoro imale infektivnu bolesti
Bol uleđima može biti uzrokovani infekcijama kičmenog stuba (spondilidiscitis)

Bol u leđima praćen povišenom temperaturom
Temperatura može biti indirektni znak infekcije ili nekog drugog patološkog procesa, kao mogućg uzroka bola.

Bol u leđima koji se pojačava tokom ležanja
Noćni bol ili bol koji se pojačava pri ležanju, može ukazivati na infekcije i tumore.

Bol u leđima praćen naglim gubitkom tjelesne težine
Može da ukazuje na prisiutvo malignog oboljenja kao uzroka bola u leđima.

Prof. dr sc. med.Branislav Antić, neurohirurg

Ostavi komentar