Broj zaraženih hepatitisom u stalnom je porastu, a više od 325 miliona inficiranih nije svjesno toga da su nosioci virusa ili nemaju pristup lijekovima koji su im od životne važnosti, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija.

U prvom globalnom izvještaju o ovoj zaraznoj bolesti SZO navodi da su milioni ljudi zaraženi virusom hepatitisa u opasnosti od postupnog razvoja hroničnih bolesti jetre, karcinoma i od preuranjene smrti i da je neophodno što prije preduzeti testiranja i odgovarajuće liječenje.

“Virusni hepatitis postao je veliki problem i izazov za zdravstvene radnike koji zahtijeva hitnu akciju”, rekla je direktorka SZO Margaret Čen.

Većina slučajeva hepatitisa izazvana je virusima koji napadaju jetru, a označeni su slovima od A do G. Treba napomenuti da se uzrok hepatitisa ponekad ne može objasniti, što upućuje na to da neki virusi još nisu otkriveni.

Od navedenih tipova virusa hepatitisa najčešći su i najopasniji hepatitis tipa B i hepatitis C, koji su odgovorni za 96 posto smrtnih ishoda. Stanje dodatno komplikuje činjenica da se, poput mnogih drugih bolesti jetre, često otkrivaju kad su već u uznapredovaloj fazi. Pacijent često nema simptome ili su oni sasvim blagi i mogu se pripisati raznim virozama i prehladama.

Hepatitis C može biti akutna ili hronična bolest. Akutna se vrlo rijetko dijagnostikuje jer je bez simptoma i pacijent se u potpunosti oporavi. Ali kod 80 odsto zaraženih akutna bolest se razvije u hroničnu bolest jetre iz čega se razvijaju ciroza ili karcinom. Kod velike većine pacijenata bolest se otkriva slučajno, pri rutinskoj kontroli krvi. Zato se ovo oboljenje i naziva “tihi ubica”.

Hepatitisom B i C moguće je zaraziti se tokom porođaja (prenos s majke na dijete), polnim odnosom sa zaraženim partnerom, deljenjem igala, šprica i ostale opreme za ubrizgavanje droga, deljenjem pribora za ličnu higijenu sa zaraženom osobom (npr. četkica za zube ili grickalica), direktnim kontaktom s krvlju ili otvorenim ranama zaražene osobe, i zlaganjem krvi ubodom na iglu i ostalim oštrim instrumentima.

Osobe zaražene hepatitisom B do kraja života moraju da uzimaju terapiju interferonom, lamivudinom i adefovirom.

Hepatitis C liječi se relativno brzo, ukoliko se na vrijeme otkrije, ali globalni problem je to što su lijekovi za ovu bolest nekim pacijentima nedostupni jer su izuzetno skupi.

Direktor odjeljenja SZO za globalni program liječenja HIV-a i hepatitisa Gotfrid Hirnšal kazao je da ova svjetska institucija sarađuje s vladama, proizvođačima lijekova i kompanijama koje se bave dijagnostikom na jednostavnijem pristupu lijekovima onima kojima su potrebni.

“Prepoznajući gorući problem sve više zemalja u svijetu omogućva pristup liječenju. Dijagnostički test košta manje od jednog dolara, a lijek za hepatitis C manje od 200 dolara”, kazao je.

Tokom 2015. od virusnog hepatitisa smrtno je stradalo 1,34 miliona ljudi, što je brojka koja se može uporediti s brojem umrlih od posljedica tuberkuloze i HIV-a ili AIDS-a. Razlika je u tome što je broj umrlih od tuberkuloze i AIDS-a u opadanju, a broj onih koji umiru od posljedica hepatitisa sve je veći. Po podacima SZO od 2000. ta brojka je porasla za 22 odsto.

U 2015. evidentirano je 1,75 miliona novozaraženih hepatitisom C, što povećava globalnu brojku na 71 milion. Stručnjaci za to okrivljuju nedostupnost liječenju i korišćenje kontaminiranih igala.

Broj zaraženih hepatitisom B je u opadanju zahvaljujući vakcinisanju odojčadi i male djece, navodi SZO. Vakcina protiv hepatitisa B dostupna je od 1982. Njena efikasnost u sprečavanju infekcije i razvoja hronične bolesti i raka jetre je 95 odsto.

Ostavi komentar